Iako se u javnosti povremeno iznova iznose priče o stranačkom duopolu, odnosno o dvostranačju HDZ-a i SDP-a što ga narušava jedino ulazak u Sabor kandidata s liste Domovinskog pokreta, očito je kako će novi saziv biti još raznolikiji, šareniji, stranački raznobojniji i u smislu političke trgovine profitabilniji nego protekli koji je neprekidnim prelaskom zastupnika iz stranke u stranku – često i u redove konkurentske opcije - izgubio svoj legitimitet dobiven na izvanrednim izborima 2016. godine

Deseti saziv Hrvatskog sabora kojeg će birači izabrati na nedjeljnim izborima 5. srpnja nalikovati će na oveći trgovački centar – baš kao i njegov prethodni, recentno raspušteni deveti parlamentarni sastav. Iako se u javnosti povremeno iznova iznose priče o stranačkom duopolu, odnosno o dvostranačju HDZ-a i SDP-a što ga narušava jedino ulazak u Sabor kandidata s liste Domovinskog pokreta, očito je kako će novi saziv biti još raznolikiji, šareniji, stranački raznobojniji i u smislu političke trgovine profitabilniji nego protekli koji je neprekidnim prelaskom zastupnika iz stranke u stranku – često i u redove konkurentske opcije - izgubio svoj legitimitet dobiven na izvanrednim izborima 2016. godine.

Pojednostavljeno rečeno, deseti saborski saziv koji je pred nama – ako su ankete rejting agencija imalo točne – ne jamči političku parlamentarnu stabilnost nego otvaranje novog trgovišta, pazarišta ili sajmišta stranačke robe za svekoliku uporabu.

Bez obzira na činjenicu kako jedine sigurne mandate imaju HDZ, Restart koalicija oko SDP-a i Domovinski pokret – uz IDS i Most u nekim izbornim jedinicama – nije teško izračunati kako će u parlament ući dvadesetak političkih stranaka te nekoliko neovisnih zastupnika.

Do te se jednostavne računice dolazi pogledom na koalicijske dogovore koje su velike stranke i Domovinski pokret već do danas postigli s nizom malih ili tek nastajućih političkih partija i pojedinaca kojima je to jedini način da pokušaju ući u najviši dom hrvatske demokracije. A kad tamo uđu – s obzirom da mandati nisu prelazni te da ih nisu obavezni nikome vraćati – već pri sakupljanju potpisa za stranačku većinu koji će se donositi na ogled predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću, mogu se dogoditi prvi prelasci iz jedne u drugu opciju. Naravno, moguće je da se i lideri koalicija koje vode odreknu neke od partnerskih stranaka kako bi povećali atraktivnost za „brak” koji jamči vlast ili da stranke i stranački savezi „puknu” pri podjeli izbornog ulova.

Sve smo to već vidjeli u proteklom saborskom sazivu, a i prije njega. Od raskola HNS-a zbog zajedničke vlasti s HDZ-om, do svađe u Živom zidu zbog mandata u Bruxellesu – interesi pojedinaca bili su znatno izraženiji od volje birača koji su ih zaokružili na listiću.

Trenutačno, izgledno je kako će HDZ u Hrvatski sabor uz svoje zastupnike uvući po jednog iz HSLS-a i HDS-a, vjerojatno Darija Hrebaka i Branka Hrga, a možda i neovisnu ex-HSS-ovku Marijanu Petir. SDP-ova Restart koalicija sa sobom vuče niz malih partnera koji u sabornicu ne mogu sami niti u jednoj saborskoj jedinici. To su HSS, HSU, GLAS, Međimurski demokratski sabor i Snaga, te pojedinačno dvojicu župana – Damira Bajsa i Matiju Posavca.

Domovinski pokret sve više nalikuje telefonskom imeniku – uz krovnu stranku Miroslava Škore u sabornicu se vuku Hrvatska konzervativna stranka, Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku, Zelena lista, HRAST i još nekoliko neovisnih pojedinaca i lista stranaka s kojima se još pregovara. Ne treba zaboraviti ni Ivana Penavu koji osniva novu stranku – pitanje je samo prije ili poslije izbora na koje će sa Škorom.

IDS bi – kad jednom donese odluku – mogao postati sedmi član Restart koalicije ili vođa regionalne koalicije s PGS-om i(li) Listom za Rijeku.

Povezane vijesti

• Od donatora najviše dobio HDSSB, najviše potrošila SDP-ova koalicija
• I DO TOGA JE DOŠLO: Milanović kampanju nastavlja u - Irskoj
• Predsjednica Grabar Kitarović susrela se s vozačicom s kojom se sudario autobus kampanje. POZNATO JE O ČEMU SU RAZGOVARALE I ŠTO JE PREDSJEDNICA PONUDILA