Predsjednik centrističke stranke Fokus Davor Nađi (32), magistar ekonomije i jedan od najmlađih aktivnih političara Hrvatskoj, već je obnašao dužnosti saborskog zastupnika i zamjenika gradonačelnika Svete Nedjelje, grada poznatog po središtu poslovanja Mate Rimca i velikoj poduzetničkoj zoni. Danas planira širenje stranke koja drži vlast u četiri grada zagrebačkog prstena na cijelu zemlju i najavljuje: Dolazimo u Istru!

- Političari malih stranaka centra i liberalnog centra, poput GLAS-a i IDS-a, pozvali su ovih dana na prijevremene izbore jer smatraju da rekonstrukcija Vlade nije dovoljna. Što mislite o tome, je li trenutak dobar za izbore za Hrvatski sabor?

- Sve Vlade Andreja Plenkovića generiraju korupcijske skandale jedan za drugim. Gotovo hokejaške izmjene ministara već dugo nisu rješenje jer vidimo da svaka ta rotacija ministara zapravo samo dovodi novu ekipu jednako ili više korumpiranih ministara. HDZ očito ne zna drugačije tako da je uistinu jedino rješenje skinuti ih s vlasti.

- Fokus definitivno pripada u stranke koji su novi val u hrvatskoj politici. Ipak, na centru je gužva. S kime bi surađivali i koalirali?

- Fokus se izdvaja kao jedina stranka u Hrvatskoj koja ne priča o tome što će napraviti već ima konkretne rezultate. U gradovima i općinama u kojima smo na čelu bilježimo rast svih gospodarskih i demografskih pokazatelja, a naši su gradonačelnici i načelnici čistog obraza i principijelni. Iako neki ovih dana poručuju da treba gledati Split, Zagreb ili Pulu kao model za promjene, ja bih im poručio da smo mi u Samoboru, Svetoj Nedelji, Zelini, Dugom Selu, Križu, Pirovcu i drugim sredinama već tri koraka ispred. Dok drugi rezultate još uvijek samo najavljuju, mi rezultate već isporučujemo. Što se pak tiče suradnje s drugim strankama još je prerano o tome razgovarati kada zapravo trenutno nikakvih izbora niti nema. Za sada se o tome samo nagađa.

- Je li moguća suradnja s HDZ-om ili SDP-om?

U Saboru smo oporba HDZ-u i s njima suradnja nije moguća. A u kontekstu budućih izbora, Fokus se priprema za samostalan izlazak na bilo koje izbore, kao što smo to do sada činili i u većini gradova, općina i županija. Oni koji su spremni podržati naš program i pomoći nam u tome da promijenimo stanje u Hrvatskoj su dobrodošli u suradnju.

- U programu stranke ističete gospodarstvo, posebice brigu za male poduzetnike, mikro poduzetnike, obrtnike. No, kakav je Vaš odnos prema velikim kompanijama, treba li za sve ukinuti porez na dohodak i na reinvestiranu dobit te oporezivati samo isplaćenu dobit?

- Velike kompanije imaju neto-pozitivnu ulogu u društvu. Pogledajte samo ulogu Adrisa, Infobipa i Valamara koji su za svoje poslovanje odabrali Istru. Koliko bi mladih otišlo iz Istre da nema tih radnih mjesta? Velike kompanije rijetko direktno konkuriraju malim poduzećima jer nude usluge i proizvode za koje mala poduzeća nemaju kapacitete. One imaju veće budžete za istraživanje i razvoj, što povećava BDP, te autsorsaju velik dio poslovanja lokalnim manjim poduzećima. Plaće u korporativnom sektoru su veće što povećava standard građana i donose znanje na temelju kojih nastaju nova poduzeća ili radnici-dioničari, kao u slučaju Infobipa, koji će biti milijunaši. Problem gdje neke korporacije iskorištavaju sustav i lobiraju za promjenu zakona je problem nedostatka vladavine prava i takvi slučajevi se trebaju tretirati pojedinačno, a ne poopćavati na sva poduzeća.

- A porezi?

- Što se tiče porezne politike, iako nam je krajnji cilj ukidanje poreza na dohodak, prvi međukorak za koji se borimo je uvođenje flat stope poreza od 10 posto na dohodak i ukidanja poreza na reinvestiranu dobit za sve veličine poduzeća. Trenutno, progresivni i visoki porezi na dohodak kažnjavaju sposobne ljude koji potom bježe iz Hrvatske, a teret države pada na one koji ostaju. Dok prema našem prijedlogu, niski porezi privlače investicije, povećavaju kupovnu moć i pune javne proračune. Porezna politika Hrvatske je zastarjela, rigidna i ograničavajuća, pa je kompletna porezna reforma jedan od naših prioriteta, što pokazujemo na lokalnoj razini gdje privlačimo milijarde kuna investicija.

- Navodite da je potrebno prilagoditi se klimatskim promjenama. To je stara fraza. Kako to učiniti u doba "vladavine" ruskog plina i nafte?

- Kada govorimo o vladavini ruskog plina i nafte, upravo u ovo doba vidimo da je imati zelene izvore energije bitnije nego ikad. Ali treba biti pragmatičan i shvatiti da obnovljivi izvori nisu dovoljni. Moramo balansirati između obnovljivih izvora, nuklearne energije i fosilnih goriva. Glavni problem s dosadašnjim zelenim politikama je nedostatak konstruktivnog dijaloga. Protiv LNG terminala su se redovito organizirali prosvjedi iako je dan prije otvorenja Rusija zatvorila plin BIH kao odmazdu za bojkotiranje sastanka s Lavrovom. Njemačka je naprimjer pokušala zamijeniti nuklearne elektrane sa solarnim elektranama, no to nije uspjelo pa sada koriste ugljen koji je za zdravlje i okoliš puno štetniji.

- Dio političara je "uvijek protiv" takvih projekata?

- Hrvatska je imala već cijeli niz projekata gdje su planirane izgradnje mnogih hidroelektrana, energana pa čak i nuklearne elektrane, ali i diverzifikacija izvora nabave plina u smislu LNG-a, međutim, politika je vrlo rijetko uspjela progurati takve projekte do kraja. Sada plaćamo cijenu toga. Stranke poput Možemo! i Mosta ili neki ljudi koji su danas njihovi članovi, a prije su bili aktivisti, su redovito u prvim redovima na svakom prosvjedu protiv takvih projekata. To ljudi trebaju imati na umu na budućim izborima.

- Smatrate li nuklearnu energiju "zelenom" energijom?

- Nuklearnu energiju ne smatram zelenom energijom, ali ju smatram ekološki najprihvatljivijom od svih neobnovljivih izvora energije. Mi od svog osnutka zagovaramo korištenje nuklearne energije umjesto fosilnih goriva, iako su sve druge stranke prije ove energetske krize od toga populistički bježale. Sada su se odjednom mnogi predomislili, no sada je kasno i šteta je učinjena jer se ljude strašilo da su nuklearne elektrane opasne. No nije im se reklo da od elektrana na ugljen, kakvih nažalost još uvijek imamo i u Hrvatskoj baš u Istri, na razini godine od zagađenja zraka umiru tisuće i tisuće ljudi te da je to jedan od zdravstveno najopasnijih oblika proizvodnje energije.

- Nuklearke su zdravije od termoelektrana na Ugljen poput Plomina?

- Slovenija nam generalno može biti primjer kada je u pitanju energetska politika s obzirom da su oni izgradili već cijeli niz hidroelektrana na Savi, a sada osim proširenja nuklearne elektrane grade i još tri energane na otpad. Za to vrijeme, kod nas stranke koje se nazivaju zelenima su jasno rekle da su protiv energana iako je to ekološki najprihvatljiviji način zbrinjavanja otpada. Uostalom, pa ne bi gradovi poput Beča, Ljubljane i Kopenhagena ih imali gotovo u centru grada da su opasne po zdravlje. Nadam se da će birači u budućnosti nagraditi Fokus jer smo mi prvi i jedini jasno zagovarali korištenje svih tih izvora energije. Da nas se slušalo, sada bi bili u puno komotnijoj situaciji.

- Dosta ste aktivni na društvenim mrežama, osuđujete rusku invaziju. Šire gledano, je li geopolitička slika svijeta nepovratno promijenjena?

- Svijet se iz temelja promijenio i povratka nema. Čeka nas jedno teško razdoblje ubrzane deglobalizacije koje će sa sobom donijeti konflikte, što zbog manjka hrane na području Afrike i Bliskog Istoka, što zbog zatvaranja pojedinih autokracija poput Rusije i Kine, a što zbog starenja stanovništva u primjerice Europi i Japanu. U tako turbulentnom svijetu, naš nacionalni interes je biti dio EU i NATO saveza. Nakon tri krize koje su razjedinile Europu, dužničke krize, migrantske i koronakrize, ugodno me iznenadio pozitivan zaokret u politici EU-a i smjer u kojem idemo nakon ruskog napada na Ukrajinu.

- Što će, po Vašem mišljenju, biti s Rusijom?

- Što se tiče Rusije, opet se pokazalo kako su autokratski režimi u svojoj srži truli i kako su demokracije, sa snažnom vladavinom prava, slobodnim tržištem i snažnim institucijama superioran model upravljanja. Nadam se da će Ukrajina uspješno obraniti i vratiti svoje teritorij, te da će iskoristiti momentum kako bi izgradila snažnu demokraciju i postala dio Europske obitelji. No ono što me brine i više od Rusije je kako će se u budućnosti ponašati Kina. Sreća u nesreći je da je stanje ekonomije u Kini znatno lošije nego što se to trenutno izvještava, stoga sam ipak stava da će u budućnosti prije iz Kine krenuti nova recesija nego nekakvi osvajački pohodi.

- Gdje je tu Hrvatska? Treba li se brinuti prije svega za sebe, kako sugerira predsjednik Zoran Milanović?

- Hrvatska je u relativno dobroj poziciji kao članica EU-a i NATO-a. Izbjegli smo neke "mine" i nismo dopustili Rusiji i Kini da se previše uvuku u naš sustav, kao što se to dogodilo nekim našim susjednim zemljama. Postoje brojni izazovi ispred nas, među kojima najveću opasnost predstavlja demografski kolaps koji će nam drastično povećati izdvajanja za mirovine i zdravstvo. S druge strane, otvaraju nam se mnoge mogućnosti, kao npr. povratak proizvodnje s Dalekog Istoka u EU te veća ulaganja u obranu i energetsku neovisnost koja će potaknuti ulaganja u istraživanje i razvoj.

- Ali, Hrvatska ne može biti otok?

- Opcija sam za sebe ne postoji. Gotovo niti jedna država u Europi ne može funkcionirati samostalno, pa čak ni Njemačka koja živi na izvozu u ostale zemlje. Alternativa EU-u je svijet gdje svi sumnjičavo gledamo u susjedovo dvorište i natječemo se u naoružanju, nauštrb prosperiteta. Mislim da je to svijet koji nitko ne želi. A sjetimo se da dio naših susjednih država još uvijek crta karte svojih "velikih država" nauštrb našeg teritorija. EU i NATO su nam jamac sigurnosti i mira.

- Milanović to ne vidi?

- Što se pak tiče predsjednika Milanovića, mišljenja sam da su neke njegove izjave malo zlonamjerno izvučene iz konteksta. Naime, i on je jasno rekao da smo dio NATO saveza i da trebamo ispunjavati svoje obaveze koje s tim dolaze. S druge strane, Plenkoviću se progledava kroz prste činjenica da je njegova vlada pozivala Putina i Lavrova u Zagreb, te da je upravo HDZ bio dovođen u vezu s ruskim kapitalom, zbog čega je na kraju i pao bivši predsjednik HDZ-a.

- Kao ekonomist, očekujete li još veću inflaciju i lošije gospodarske pokazatelje do kraja godine, posebice podbaci li turistička sezona?

- Očekujem veću inflaciju jer se trošak rasta energenata tek treba preliti u proizvode koji su tek sad u procesu proizvodnje i koji još nisu stigli na police. To se primjerice odnosi i na cijene hrane jer kulture koje su tek sada zasijane po sadašnjim troškovima će na police trgovina stići tek kroz ljeto ili na jesen. Za turističku sezonu sam pak optimističan te smatram da će biti bolja nego prošlogodišnja. Mislim da ćemo ovu godinu još izgurati zadovoljavajuće, međutim, u ukupnoj slici gospodarstva sam nešto zabrinutiji za 2023. godinu. Uz sve probleme s energentima, inflacijom, lancima nabave, lošom i sve gorom ekonomskom situacijom u Kini, ratom u Ukrajini te zatezanju monetarnih politika središnjih banaka SAD-a i EU-a, ukoliko ne krenemo uskoro dobivati neke dobre vijesti, sve teže mi je zamisliti scenarij u kojem nas u roku godinu do dvije neće zahvatiti recesija.

- Upadljivo izbjegavate ideološke teme. Ali, kandidirali ste se za gradonačelnika Zagreba. Što bi bilo s Trgom maršala Tita, da li bi se vratio?

- Zagreb ima toliko problema da se sigurno ne bih bavio imenima trgova. Sada se ispostavlja da je Tomašević prevario svoje birače i radi suprotno od onoga što je obećao u kampanji. On je zapravo sada puno bliže onome što sam ja najavljivao u kampanji, iako on to ne radi dovoljno odlučno da bi bilo dovoljno. Iz toga se vidi da sam temeljem iskustva koje sam stekao u prošlom mandatu kao zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje jedini od kandidata ispravno procijenio stanje Grada Zagreba i njegovih poduzeća, te imao program koji bi to stanje doveo u red i omogućio razvoj grada. Za dobrobit stanovnika Zagreba, nadam se da će Tomašević i Možemo! sve prepisati iz mog programa i provesti to u punom opsegu.

- Uoči prošlih lokalnih izbora, izjavili ste da je u ZG Holdingu i upravi grada četiri tisuće ljudi viška. Gradonačelnik Tomašević danas ima problema sa smanjivanjem znatno manjeg broja zaposlenika?

- Da, to sam rekao i kod toga i dalje stojim. Tu sam mislio na cijeli sustav gradske uprave, gradskih poduzeća i svih proračunskih korisnika. Jedini sam od kandidata objavio da Grad Zagreb u tom sustavu ima preko 30 tisuća zaposlenih, stoga je višak od nešto više od deset posto zapravo vrlo primjerena brojka za racionalizaciju. Privatni sektor sada vapi za radnom snagom i ti ljudi, koji bi otišli uz izdašne otpremnine, ne bi imali problema s pronalaskom novog posla. Samo bi u privatnom sektoru morali raditi i zaslužiti plaću.

- Postoji li stvarno "odjel za fotokopiranje" koji ste spominjali u kampanji?

- U vrijeme bivšeg gradonačelnika postojao je Pododsjek za poslove fotokopiranja Odsjeka za tiskarske poslove u Službi za poslove pružanja usluga Sektora za uredsko poslovanje i poslove pružanja usluga. Po novoj sistematizaciji vjerujem da je taj pododsjek preimenovan, međutim svi ti ljudi na tim izmišljenim radnim mjestima su i dalje tamo.

- Fokus je Fokusa smanjenje zaposlenika u lokalnim i državnoj službi. Što ste postigli, u tom pogledu, u četiri grada i dvije općine kojima upravljate?

- Fokusovi čelnici su na čelu gradova koji imaju izuzetno malen broj zaposlenih i udio plaća u proračunu dosta ispod nacionalnog prosjeka, tako da su tu rezultati jasni. Grad gdje postoji najveći prostor za napredak je Samobor gdje se u vrijeme bivših vlasti nagomilalo viška radnika te će se tu do polovice mandata sigurno vidjeti značajna primjena naših politika, a to će podignuti financijski kapacitet Samobora da svojim građanima pruži veću kvalitetu infrastrukture i komunalnih usluga.

- Fokus je danas stranka zagrebačkog prstena, iako ne isključivo. Kako i kada namjeravate pokriti cijelu zemlju?

- Iako u zagrebačkom prstenu jesmo najjači, ne bih se složio s vama. Fokus ima načelnika Pirovca u Dalmaciji, predsjednika Gradskog vijeća u Međimurju, odlučuje o većini u gradskom vijeću Slatine koja je na istoku Hrvatske, a imamo i vijećnika primjerice u skupštini Šibensko-Kninske županije. Treba istaknuti i da smo parlamentarna stranka koja ima četiri gradonačelnika, što je više od primjerice Mosta, Možemo! i Domovinskog pokreta, a to sve u samo dvije godine od osnivanja. Naravno, tu ne stajemo, nego i dalje radimo na širenju po cijeloj Hrvatskoj, a to ćete vidjeti već ove godine.

- Hoćete li osnovati Fokus u Istarskoj županiji? Nakon debakla gradske vlasti u Puli, možda imate šanse, posebice zbog toga što privlačite male i mlade poduzetnike?

- Sigurno ćemo doći i u Istarsku županiju jer smatramo da Istra ima puno prostora za napredak u području transparentnosti, u čemu možemo pomoći s našim rješenjima koje dokazano funkcioniraju. Naše politike smanjenja poreza, decentralizacije poreznih prihoda te zelene politike bi sigurno doprinijele daljnjem razvoju Istre po puno poštenijem modelu nego što je to trenutno. Koristim ovu priliku i da pozovem svakog stanovnika Istre koji nam se želi pridružiti u mijenjanju Istre i Hrvatske na bolje, da nam se javi putem bilo kojeg komunikacijskog kanala, jer promjenu možemo donijeti jedino zajedničkim naporom.

Povezane vijesti

• VESNA PUSIĆ, sociologinja i političarka: "Nema sumnje da je IDS odigrao presudnu ulogu u razvoju Istre u najpoželjnije mjesto za život u Hrvatskoj"
• Damir Zlatar Frey: Gay zajednici su najviše boli nanijeli prikriveni gayevi
• Nezavisni saborski zastupnik D. Bajs ušao u Fokus