Predsjednik Republike Zoran Milanović koji je u utorak položio prisegu za svoj drugi petogodišnji mandat, bio je predsjednik hrvatske Vlade u razdoblju od 2011. do siječnja 2016. te predsjednik SDP-a od 2007. do 2016., a u pauzi od bavljenja politikom osnovao je konzultantsku tvrtku.

Milanović je rođen 30. listopada 1966. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. 

Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1991., a iste je godine kao odličan student dobio Rektorovu nagradu.

Nakon studija, profesionalnu karijeru započeo je kao stažist na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a od 1993. radio je u Ministarstvu vanjskih poslova. 

Bio je sudionik mirovne misije OESS-a u Azerbajdžanu 1994., a od 1996. do 1999. djelovao je kao savjetnik u hrvatskoj misiji pri Europskoj uniji i NATO-u u Bruxellesu, gdje je i magistrirao pravo Europske unije na Flamanskom sveučilištu 1998. godine. 

Milanović je 2003. postao pomoćnik ministra vanjskih poslova zadužen za političku multilateralu, a godinu kasnije taj mandat stavio je na raspolaganje i na poziv tadašnjeg predsjednika SDP-a Ivice Račana postao član Izvršnog odbora SDP-a i međunarodni tajnik te stranke.

Nakon smrti Ivice Račana 2007. godine, Milanović je na unutarstranačkim izborima izabran za predsjednika SDP-a, a iste godine djelovao je i kao predsjednik Nacionalnog odbora za praćenje pregovora između Hrvatske i Europske unije. 

Početkom 2008. postao je zastupnik u Hrvatskom saboru, a do 2011. godine bio je i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Saboru te član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. 

Predvodeći Kukuriku koaliciju, odnio je pobjedu na parlamentarnim izborima 2011. godine i postao predsjednik desete Vlade RH. 

Tijekom njegovog mandata Hrvatska je 2013. postala članicom Europske unije. 

Nakon gubitka parlamentarnih izbora 2015. otišao je s mjesta premijera, a nakon parlamentarnih izbora 2016. godine otišao je i s mjesta predsjednika SDP-a te je osnovao privatnu tvrtku koja se bavi konzultantskim uslugama.

Nakon povratka u politiku 2019. godine, kandidirao se i pobijedio na predsjedničkim izborima te 2020. postao peti predsjednik Republike Hrvatske. 

Milanović je po drugi puta izabran za hrvatskog predsjednika prije nešto više od mjesec dana, 12. siječnja, kada je u drugome krugu pobijedio protukandidata Dragana Primorca.

U braku je sa Sanjom Musić Milanović, doktoricom znanosti iz područja epidemiologije, od 1994. godine s kojom ima sinove Antu Jakova i Marka.

Imovinska kartica: visoka plaća, stan u Zagrebu, ušteđevina i nasljedstvo

Prema podacima iz imovinske kartice, Milanović kao predsjednik RH prima plaću od 6300 eura neto.

Supruga mu od 2004. radi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo gdje u prosjeku mjesečno prima 2794 eura neto. Musić Milanović ima i mjesečna primanja iz nastavne djelatnosti od oko 1784 eura neto. 

Milanović ima kredit u HPB-u iz 2016. godine od 92.905 eura, s mjesečnim anuitetom od 597 eura, uz kamatnu stopu od 4,40 posto.

Sa suprugom posjeduje stan u Zagrebu površine 127 kvadratnih metara, približne vrijednosti od 252.836 eura, a stekli su ga kreditom.

Naslijedio je stan i garažu u Zagrebu, oranicu u Glavicama te oranicu, livadu i vikendicu sa zemljištem u Solinama, no nije jedini vlasnik tih nekretnina, već suvlasnik.

Milanović je uoči preuzimanja svog prvog mandata kao predsjednika prebacio upravljanje svojom konzultantskom tvrtkom EuroAlba Advisory na knjigovodstveni servis čime je prestao biti njezin direktor, no i dalje ima poslovni udio.

Milanović ima i štednju od 140.000 eura.

Povezane vijesti

• Životopis Zorana Milanovića
• Donosimo životopis Irene Hrstić
• Životopis i imovinska kartica ministra Davida Vlajčića