Procjena je da je Hrvatska sredinom 2023. godine imala 3.859.686 stanovnika, prosječna je mjesečna isplaćena neto plaća iznosila tisuću eura, a potrošačke cijene u odnosu prema 2022. godini bile su 8 posto veće. Dio je to iz niza podataka o Hrvatskoj koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) u publikaciji "Hrvatska u brojkama 2024."

Kada je riječ o populaciji Hrvatske, statističari podsjećaju kako je broj stanovnika na ovom prostoru bio u porastu od 1971. do 1991. godine, tj. do Domovinskog rata, a od tada ide pad u sljedeća tri popisa, pa je prema popisu iz 2021. Hrvatska imala 3.871.833 stanovnika.

Manja kućanstva

Broj stanovnika uglavnom je kontinuirano padao od 2019. do 2022., a onda se prošle godine dogodio neobičan obrat, vjerojatno povezan i sa sve većim brojem stranih radnika koji posljednjih godina pristižu u Hrvatsku. Tako da je 2023. broj stanovnika Hrvatske porastao u odnosu prema 2022. za 0,1 posto.

Konstantan je i pad veličine kućanstava – 1971. u jednom hrvatskom kućanstvu živjele su prosječno 3,4 osobe, a 2021. samo 2,7. Kontinuirano je i starenje stanovništva. Primjerice, 1971. prosječna starost ukupnog našeg stanovništva bila je 34 godine (muškaraca 32,4 i žena 35,5), a 2021. čak deset godina više, odnosno 44,3 godine.

Muškarci su bili u prosjeku stari 42,6, a žene 46 godina, što stanovništvo Hrvatske svrstava među najstarije u Europi. Državni zavod za statistiku u pojašnjenju podataka ističe, međutim, kako podaci iz popisa 2011. i popisa 2021. nisu neposredno metodološki usporedivi s podacima iz prethodnih popisa, pa i veće razlike u nekima od tih brojki možda treba uzeti s određenom zadrškom.

Udio žena u stanovništvu stalno raste, pa je tako bilo i 2023., kada ih je bilo 51,6 posto, a muškaraca 48,4 posto. Udio mladih (dob od 0 do 19 godina) bio je 19,1 posto, a onih starijih od 65 godina nešto je veći i iznosi 22,9 posto. Kada je riječ o fertilnom dijelu ukupnog ženskog stanovništva (15 – 49 godina), on je iznosio 39,8 posto. Očekivano trajanje života pri rođenju iznosi 78,6 godina i u porastu je. Za muškarce je ono 75,4 godine, a za žene 81,7, što je razlika od čak 6,3 godine.

Poskupljenja

Broj živorođene djece pao je u odnosu prema 2022. godini za 5,1 posto, odnosno u 2023. rođeno je 1.713 djece manje nego u 2022. U 2023. je rođeno ukupno 32.325 djece u Hrvatskoj, od toga 32.170 živorođene. Pao je i broj umrlih – na 51.275 osobu, što je 10 posto manje nego 2022. godine, kada je većem broju umrlih pridonijela i pandemija COVID-19. Stoga je stopa prirodnog prirasta bila negativna i iznosila – 5 posto (ili – 19.105 osoba).

Prosječna isplaćena mjesečna netoplaća u pravnim osobama u Hrvatskoj 2023. (1.148 eura) bila je nominalno viša 13 posto, a realno viša 4,6 posto u odnosu prema prethodnoj godini. Prosječna brutoplaća bila je 1.584 eura, što je nominalno više 14,8 posto, a realno 6,3 posto. Prosječna isplaćena netoplaća iznosila je 1.000 eura, a žene su ponovo zarađivale manje od muškaraca.

Najveću plaću imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (1.388 eura), a najmanju u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (744 eura). Od prosječnih 8 posto rasta cijena, promatrano po glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP u 2023. godini u prosjeku su najviše porasle cijene u restoranima i hotelima (14,8 posto), a slijedi hrana i bezalkoholna pića koji su, prema statističarima, poskupjeli za 12,7 posto. Najniže poskupljenje bilo je u sektoru prijevoza (1,1 posto) te komunikacijama (2,6 posto).

Obujam industrijske proizvodnje u odnosu prema 2022. bio je smanjen za 0,3 posto, a kada je riječ o proizvodnosti rada u industriji (omjer obujma industrijske proizvodnje i zaposlenih u industriji) u 2023. ona je pak veća 1,1 posto nego godinu prije. Ukupan broj zaposlenih u industriji 2023. godine bio je manji 1,4 posto. Uvoz po glavi stanovnika bio je 10.273 eura, a izvoz tradicionalno puno manji i iznosio je 5.938 eura po glavi stanovnika.

Više odvjetnika, manje osuđenih

Kada je riječ o statistici u pravosuđu u 2023. godini, nije bilo većih odstupanja u odnosu prema 2022. u ukupnom broju sudaca, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, ni s obzirom na njihovu spolnu raspodjelu.

Može se tek istaknuti porast broja odvjetnika za 144, od toga je 54,9 posto žena. Državna odvjetništva donijela su odluke u povodu prijava za 45.644 punoljetna počinitelja kaznenih djela (0,9 posto manje nego godinu prije). Broj optuženih u odnosu prema 2022. bio je manji 10,6 posto, a osuđenih 8,9 posto. Optužena su bila i 302 maloljetna počinitelja, a osuđeno je njih 269.

Povezane vijesti

• Alarmantne brojke u Hrvatskoj ukazuju na DEMOGRAFSKU KATASTROFU
• U Hrvatskoj će 2030. živjeti 500.000 stranih radnika? "To se ne može zaustaviti"