Uoči samita Zelenskij se sastaje s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem. Njih su dvojica suorganizatori dubrovačkog skupa na kojemu sudjeluju i visoki dužnosnici dvanaest zemalja regije.

Pogledajte video dolaska ukrajinskog predsjednika.

Nakon bilateralnog sastanka, Plenković i Zelenskij potpisali su Sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine, kojim će se formalizirati već postojeća suradnja između dvije zemlje, osobito na području humanitarne pomoći, razminiranja i procesuiranja ratnih zločina.

Glavni cilj dubrovačkog sastanka na vrhu je iskazivanje potpore zemlje regije Kijevu u borbi protiv ruske agresije.

Osim Zelenskija i Plenkovića, na samitu sudjeluju visoki dužnosnici dvanaest zemalja regije.

– Premijeru Plenkoviću hvala vam na potpori u našem ratu. Ovaj sastanak u ovom formatu po treći put za nas izrazito puno znači. Hvala Andreju, hvala na ovoj organizaciji, na gostoljubivosti, na tome što ste tako toplo primili naše ozlijeđene vojnike i naše građane koji su prognani iz Ukrajine. Svi vi ovdje danas pokušavate okončiti ovaj rat na pravedan način i za nas je to izrazito važno i cijenimo odnose između naših zemalja, rekao je Zelenski, javlja HRT.

Dodao je da sve što može doprinijeti stabilnosti svijeta u ovome trenutku i u budućnosti je izrazito važno.

– Međutim, sigurnost je ugrožena, mir u međunarodnom kontekstu dragocjen je. Nikoga u Europi ne treba podsjećati koliko je mir, pogotovo ovdje na Balkanu, dragocjen. Ono što se događa, zapravo i na Balkanu, i ono što se događa kod nas u Ukrajini na neki način određuje stabilnost čitave Europe i zato vam hvala na vašoj potpori. Hvala vam što ustrajete protiv nastojanja Rusije da destabilizira i ovu regiju, kazao je Zelenski.

Naglasio je kako svi dijele isti interes u nastojanju da se oslabi položaj Rusije.

– Dragi prijatelji, moramo učiniti sve da osnažimo svoje kapacitete i zato sam zahvalan svim zemljama s kojima smo već potpisali bilateralne sporazume. Imamo ih trenutno 26 i većina njih su potpisana sa zemljama čiji su predstavnici i danas ovdje. Riječ je o sigurnosnoj arhitekturi cijele Europe koja se tim sporazumima osigurava, naveo je Zelenski.

Istaknuo je kako bez toga nije moguće održavati mir te kako nije moguće osnažiti obrambene i odvraćajuće kapacitete.

– Danas, nažalost, u Ukrajini vidimo kako izgleda moderno ratovanje i znamo koliko je važno da svaka zemlja, svaka nacija ima tehnološki napredno oružje. Ukrajina je kroz ovaj rat osnažila, ojačala svoje kapacitete, obrambene kapacitete u smislu proizvodnje oružja i nakon ovog rata Ukrajina će imati veliku stručnost u području proizvodnje oružja i u području elektroničke obrane. To je isto tako poruka koju želim poslati ovdje danas na ovom sastanku na vrhu. Nadalje, iako osjećamo snažne političke napetosti, ne smijemo ugroziti jedinstvo u Europi. Ako Europa nije ujedinjena, nećemo moći očekivati mir. Integracijski procesi koji su već započeli moraju uroditi plodom i Europska unija mora ujediniti čitav kontinent, naglasio je Zelenski.

Naša zajednička deklaracija koju ćemo danas potpisati naglašava nastojanje ove regije, koja se upoznala s ratom, da pruži punu potporu. Neke od zemalja članice su u EU, neke su na putu da postanu članice, a neke nisu, i Hrvatska nudi punu potporu Ukrajini u njenom pristupu EU zajedno s Moldavijom, isto tako i Bosnom i Hercegovinom vidimo to kao izrazito bitan dio dinamike proširenja EU koja će uslijediti nakon rješenja sukoba sa Rusijom, naveo je Plenković, javlja HRT.

Istaknuo je kako ‘Hrvatska danas uživa privilegije, ali isto tako i prima punu odgovornost koju donosi članstvo u EU.

– Znamo da je jako teško provesti sve reforme koje su potrebne da bi se pristupilo ovom bloku. Zato želimo pohvaliti nastojanje Europske unije i želimo pohvaliti nastojanje Ukrajine na njenom putu u Europskoj uniji koja je već podigla standarde demokracije i nastoji provesti predano razne reforme. Riječ je o procesu proširenja u kojem mnogi sudjeluju, mnogi koji su danas ovdje s nama i doista mi vidimo to proširenje kao jedan od prioriteta. Pritom je izrazito važna sigurnosna politika koja je također povezana s podrškom koju ovdje nudimo Ukrajini, koja svjedoči o tome da svi zajedno njegujemo iste vrijednosti. Ukrajina bi trebala pristupiti Europskoj uniji i NATO-u i borba Ukrajine je važna i za nas koliko i za Ukrajinu. Ukrajinci izrazito hrabro brane svoje domove i to je nešto za što se bore već nekoliko godina. Svim srcem smo uz njih i cijenimo žrtvu koju podnose za svoju zemlju, kazao je Plenković.

Dodao je kako obrana protiv ruske agresije nije samo pitanje solidarnosti s Ukrajinom koja se brani za svoj opstanak, već kako je i riječ o ključnom geopolitičkom interesu za sve.

– Nije Rusija samo napala Ukrajinu, već ona potkopava same temelje i načela europskih vrijednosti. Svaka zemlja ima pravo na samoopredjeljenje, ima pravo odabrati svoje partnere i svoju budućnost. To je kamen temeljac demokracije nakon hladnog rata. Danas u Hrvatskoj znamo koliko smo tijekom ovih kriznih godina podupirali svoje građane kroz razne pakete kako bismo postigli i održavali koheziju i branili građane od energetske krize. Naš LNG terminal omogućio nam je energetsku neovisnost u postojećem kontekstu.

Istaknuo je kako bi neosuđivanje Rusije za napad na Ukrajinu ohrabrilo i druge autoritarne režime da učine slično ili isto.

– U jugoistočnoj Europi ne smijemo dopustiti da se to događa, ne smijemo dopustiti niti takve mogućnosti i moramo ustati u obranu zajedničkih vrijednosti. Znamo da se koriste razni kanali u nastojanju da se destabilizira mir u ovoj regiji. Međutim, postoje snažni stupovi na kojima europske demokracije počivaju koji to neće omogućiti. Hrvatska, koja je prošla uspješnu mirnu reintegraciju, doista može poslužiti kao vrijedan primjer u poslijeratnom razdoblju s Ukrajinom. Zato je naš sastanak na vrhu danas izrazito važan i zašto je važno naša trajna potpora Ukrajini. Dakle, ne pomažemo samo sada u ovoj krizi, nego time ulažemo u stabilnu i odlučnu budućnost za našu djecu u cijeloj Europi. Naša odlučna predanost da pružimo potporu Ukrajini trebala bi bez sumnje donijeti do njene pobjede, naglasio je uvodno premijer Plenković.

“Prošlo je gotovo 1000 dana i doista smo zadovoljni što je ovo treći summit koji organiziramo u RH.

Naša je pomoć – višestruka. 300 milijuna eura humanitarne pomoći, u energetici, vojnoj opremi… Osim toga, dali smo Ukrajini i svoja stručna znanja koja se odnose na poslijeratna razdbolja poput razminiranja, brige za branitelje, a primili smo i oko 30 tisuća ukrajinskih izbjeglica, kao i branitelje u braniteljske bolnice. Organizirali smo edukaciju odvjetnika specijaliziranih za ratne zločine.

Predsjednik Zelenski i ja smo potpisali sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori koji će obilježiti naredne godine. S tim vjerujemo, možemo dati najbolji doprinos. To je prirodni refleks za Hrvatsku koja je u svojoj prošlosti bila izložena ratu i dobila puno manje međunarodne pomoći. Danas, stojimo zajedno u obrani demokracije i mira”, poručio je premijer.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman oštro je u srijedu u Dubrovniku kritizirao predsjednika Zorana Milanovića, ocijenivši da “sve što radi, zapravo radi na štetu Hrvatske i hrvatskih nacionalnih interesa”.

Samit Ukrajina – Jugoistočna Europa održat će se poslijepodne, a očekuje se da će sudionici na kraju skupa prihvatiti zajedničku Dubrovačku deklaraciju koja bi, kako se doznaje, trebala uključiti osudu ruske agresije na Ukrajinu, podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu, podršku mirovnom planu predsjednika Zelenskija, zahtjev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku eurointegracijama Kijeva i članstvu u NATO-u kad se za to steknu uvjeti, te podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.

Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, nakon što je prvi održan u kolovozu 2022. u Ateni, a drugi u veljači 2024. u Tirani. Glavni je cilj sastanka iskazati podršku zemalja jugoistočne Europe Ukrajini koja se već dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom.

Među sudionicima samita su predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, grčki premijer Kiriakos Micotakis, bugarski premijer Dimitar Glavčev, albanski premijer Edi Rama, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, te ministri vanjskih poslova Srbije, Moldove, Turske i Rumunjske, Marko Đurić, Mihai Popsoi, Hakan Fidan i Luminita Odobescu.

Premda su mediji spekulirali da će na samit doći i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, o tome još uvijek nema službene potvrde.