struka traži ukidanje kladomata
Alarmantni podaci! 70 posto srednjoškolaca kocka, a 12 posto već je razvilo ovisnost
Ilustracija (Snimila Sandra Simunovic / Pixsell)
Ukidanje kladomata jedan je od glavnih zahtjeva struke koja traži da se to ugradi u konačnu verziju Zakona o igrama na sreću. O tom će se zakonskom prijedlogu raspravljati na današnjoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, a intencija je donijeti rigorozniji zakon koji će spriječiti zabrinjavajući razvoj ovisnosti o kockanju među mladima.
Zakonski prijedlog koji je prošao prvo čitanje, upozorava struka, nedovoljan je da bi se to postiglo. Danas Hrvatska ima liberalan zakonski okvir i vrlo agresivno oglašavanje igara na sreću, a posljedice toga su da nam 70 posto srednjoškolaca kocka, a 12 posto već je razvilo ovisnost. Ako se sluša mišljenje stručnjaka, oko 4.000 kladomata u kafićima diljem zemlje trebalo bi zakonom zabraniti.
Regrutacija ovisnika
– Liječnici kažu da su mjesta regrutacije ovisnika upravo kladomati. Nije mi jasno da te stvari uopće nisu regulirane u prijedlogu zakona, kao što se u njemu nisu bavili udaljenošću kasina i kladionica od škola. Imate u centru Zagreba osnovne škole kojima je iza ugla automat-klub.
Nema pristojne države koja takve stvari tolerira, tvrdi Ivana Kekin, predsjednica Odbora za zdravstvo. Ozbiljan propust na koji će se na sjednici ukazati jest i kockanje na društvenim mrežama jer se zakon uopće ne dotiče problema da mladi influenceri na Tik-Toku »streamaju« vlastito kockanje, a Luka Modrić na Facebook profilu promovira kladionice, ilustrira Kekin.
»U Ministarstvu financija govore o kompromisu između priređivača igara na sreću i javnog interesa. Ne trebaju oni kompromis, nego gledati interes građana«, zaključuje.
U Hrvatskoj je industrija igara na sreću koja omogućuje kockanje građanima izrazito raširena, vrlo dostupna i lako pristupačna, a posljedice su rastući broj ovisnika o kocki, upozorava Neven Ricijaš, profesor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.
U zemlji, naime, imamo više od 4,5 tisuće prodajnih mjesta za igre na sreću, ne računajući kioske, benzinske postaje i poštu gdje se također mogu kupiti loto-listići i srećke.
– Imamo izuzetno velik broj automat-klubova, casina, sportskih kladionica i kladomata u kafićima. Kad je nešto tako rašireno i tako lako pristupačno, naravno da će velik dio populacije koristiti te sadržaje.
To su zapravo igre koje su uzbudljive, rizične i zanimljive adolescentima koji po razvojnoj prirodi teže uzbudljivim sadržajima i posebno su im privlačni, često i oni koji su zakonom zabranjeni, veli Ricijaš.
Pozitivan pomak
Trenutne izmjene Zakona o igrama na sreću koje su sad u saborskoj proceduri najveći naglasak stavljaju na zabranu oglašavanja, što je – smatra – pozitivan pomak, ali ga trebaju slijediti i druge mjere.
– Kad se zabrani oglašavanje, imat ćemo nešto manju izloženost građana igrama na sreću. Danas smo svjedoci da na televiziji, internetu, na web stranicama u našem okruženju, preko plakata, ne može proći ni dan da se ne susretnemo s reklamama i pozivima za uključivanje u kockanje.
Zabranom oglašavanja od 6 sati ujutro do 23 sata na televiziji i radiju i apsolutnom zabranom oglašavanja na vidljivim javnim površinama smanjit ćemo izloženost, što je dobra stvar, kao i definiranje toga koliko prodajna mjesta mogu svijetliti i biti vidljiva u fizičkom smislu, ističe Ricijaš. Ali s javnozdravstvenog aspekta postoje još neki elementi o kojima treba voditi računa, dodaje.
– Važno je, najprije, smanjiti izloženost kockanju svih građana, jer smo svi jako izloženi ovim proizvodima, rizičnim za stvaranje ovisnosti. Nakon toga moramo smanjiti rizik za ranjive skupine, a to su djeca i adolescenti, svi problematični kockari, odnosno osobe koje su već razvile neke probleme vezane uz kockanje, kao i osobe koje imaju generalno probleme emocionalne nestabilnosti. Oni su svi u riziku da lakše i brže postanu ovisni, veli Ricijaš.
Važno je, objašnjava, uspostaviti mehanizme zaštite, a priređivače igara na sreću obvezati da učine sve što je u njihovoj moći da ne dođe do razvoja ovisnosti. Na fizičkim prodajnim mjestima to je vezano uz provjeravanje identiteta igrača, u slučaju da se sumnja na ovisnost.
Samoisključeni igrači, koji su odlučili da više neće kockati, imat će prema novom zakonskom prijedlogu centraliziran sustav registracije, pa netko tko je registriran kod jednog priređivača, automatski će biti blokiran i kod svih drugih priređivača, kako ne bi došao u napast da kocka na drugom mjestu. No, trebalo bi postaviti i druga ograničenja, i maksimalno zaštititi igrače od razvoja ovisnosti, ističe.
Obvezno postavljanje limita
– U automat-klubovima i u casinima imate vrlo jeftina alkoholna pića i mogućnost konzumiranja duhanskih proizvoda, što olakšava uključivanje u rizik. Sami prostori osmišljeni su da čim duže zadrže igrače.
Kako se sve više tržišta seli na online platforme, moralo bi biti obvezno postavljanje vremenskog i financijskog limita, da osoba unaprijed kad se registrira mora navesti koliko najviše novca želi potrošiti i koliko vremenski dugo želi igrati.
To su neki od mehanizama kojima se svakog igrača koji se uključuje u igru potiče da ostane u okvirima rekreativnog kockanja i da ne dođe do razvoja problema. Jer od svih igrača, njih 90 posto ne razvije problem, ali čak i kad imate 10 posto rizičnih, to je jako velika brojka i velika šteta za društvo, zaključuje prof. Neven Ricijaš.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
