(Snimila Sandra Šimunović/Pixsell)
Puna tri mjeseca od kibernetičkog napada na KBC Zagreb, pacijenti koji se liječe u najvećoj hrvatskoj bolnici još uvijek ne mogu do svoje medicinske dokumentacije. Jedan od njih zatražio je ovog tjedna svoj CT snimak na CD-u kako bi mogao nastaviti liječenje u drugoj bolnici, ali su mu na šalteru radiologije rekli da zbog kibernetičkog napada nisu u mogućnosti izdavati slikovne nalaze te da su ih tek prije par dana uspjeli sve otvoriti.
Kibernetički napad na Rebro dogodio se, podsjetimo, 27. lipnja, bolnica se u kratkom roku vratila u dnevnu rutinu, ali je još tjednima bilo problema s pristupom medicinskoj dokumentaciji, zbog čega su odgađana i zračenja, odnosno liječenje onkoloških bolesnika. Problema očito ima i tri mjeseca nakon napada.
Za pacijente koji se nađu u situaciji da im bolnica ne može isporučiti CT ili MR snimak posljedice su nemjerljive, jer u slučaju da moraju ponoviti snimanje, ponovo ovise o dugim listama čekanja, a ako su pritom naručeni na operaciju ili početak liječenja, sve bi se moglo prolongirati unedogled.
– Još uvijek to nije riješeno. Neki su pacijenti potpuno izbrisani, kao da se nikad tu nisu liječili. Djelatnici na Rebru moraju otvarati svaki pojedinačni karton, da ne bi zarazili cijeli sustav. Moraju otvarati jedan po jedan. Ne znam koliko su od toga uspjeli dosad odraditi, ali situacija je takva da se do dosta dokumentacije još uvijek ne može doći, prenio nam je iskustva pacijenata Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).
U upravi bolnice, međutim, tvrde da su posljedice hakerskog napada na Rebro sanirane, i da problema u funkcioniranju i pružanju zdravstvene skrbi – nema.
– Bitnih posljedica kibernetičkog napada na KBC nema. Mogu provjeriti da li se još nešto slika izvlači, veći dio je izvučen, a da li je još nešto ostalo ne znam, rekao nam je jučer Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb.
Većinom je sve, kaže, vraćeno u funkciju. Bio je oštećen jedan manji softver, zbog čega su odlučili promijeniti program. – Imamo stotine potprograma, pa smo odlučili uzeti novi program i ponovo unijeti podatke, kao jeftinije rješenje, dodaje.
Danas im preostaje jedino čim spremnije čekati novi takav napad.
– Kad gledam na ono što se događalo unazad nekoliko mjeseci, mogu reći da je reakcija naših informatičara bila fenomenalna. Mi o tome razmišljamo već sedam, osam godina, sad nam je sigurnosna razina na još višem nivou, ali ako nas netko hoće hakirati, onda će ući. Ušli su u Pentagon, pa će i tu, zaključuje Novak.
Odgovornost za hakerski napad na Rebro preuzela je, podsjetimo, skupina hakera LockBit 3.0 koja je tražila otkupninu za navodno ukradene podatke o pacijentima, bolničke kartone, istraživačke radove liječnika, podatke o operacijama i donacijama organa, podatke o zaposlenicima, donacijama, podatke o medicinskim zalihama i druge dokumente. Vlada je odbila razmatrati zahtjev za otkupninom, a nakon što su hakeri jednom produžili rok, nije se dogodilo ništa.