Morska luka Split je imala najviše putnika, 1,4 milijuna ili 3,8 posto više, dok je Dubrovnik drugi sa milijun putnika, što je i veliki porast od 20,3 posto, a nešto manji od 11,1 posto zabilježila je morska luka Zadar koja je treća sa 746,2 tisuće putnika.
I osobnih i drugih manjih vozila najviše je na brodovima registrirano u morskoj luci Split, zatim u Rijeci i Zadru, dok je autobusa najviše bilo u lukama Rijeka, pa Split i Dubrovnik.
Ukupno je u svim morskim lukama u drugom tromjesečju bilo 1,75 milijuna osobnih vozila ili 4,5 posto više nego lani, a sličan porast od 4,3 posto u tim je lukama zabilježene i sa nešto više od 11,3 tisuće autobusa.
Za razliku od porasta putnika i brodova, morske luke su i u drugom tromjesečju i u prvoj polovini 2024. zabilježile pad prometa robe. Sa 10,1 milijun tona robe u prvih šest mjeseci morske luke su u minusu od 16,2 posto, a nešto manji pad od 7,8 posto imale su u drugom tromjesečju s 5,6 milijuna tona.
Iako je morska luka Omišalj i dalje vodeća po količinama, s 1,5 milijuna tona robe u drugom tromjesečju je u ‘zaostatku’ od 23,2 posto za istim razdobljem 2023.. Manje robe za 8,7 posto ili 1,2 milijuna tona imala je i luka Ploče, dok je treća luka Rijeka s gotovo 1,2 milijuna tona robe, što je za njih porast od 7,7 posto. I morska luka Bakar je zabilježila porast prometa robe na 662,5 tisuća ili za 9,4 posto, dok je na petom mjestu luka Split sa 630,9 tisuća tona i padom od 3,5 posto.
