Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je u utorak da će članstvo Hrvatske u eurozoni povoljno utjecati na tržište rada te daljnji rast plaća, kao i na otvaranje novih radnih mjesta, pri čemu predstavlja i jednu od ključnih referenci za potencijalne ulagače.

Plenković je to rekao na konferenciji “Godina dana s eurom u Hrvatskoj”, koju je organizirala Hrvatska narodna banka (HNB), pri čemu je podsjetio na izazovan put koji je Hrvatska prošla na putu do članstva u eurozoni.

Plenković je istaknuo da to članstvo predstavlja novi razvojni zamah, a smatra da će ono itekako povoljno utjecati na tržište rada te daljnji rast plaća, kao i na otvaranje novih radnih mjesta.

Podsjetio je da je 2016. BDP u apsolutnom iznosu dosezao 47 milijardi eura, dok procjene govore da je s krajem 2023. narastao na oko 75 milijardi eura, dok bi se BDP po stanovniku trebao približiti 20 tisuća eura. S druge strane, 2016. godine iznosio je 11,5 tisuća eura, povukao je paralelu Plenković.

“To je toliko moćno i mjerljivo da vidimo kakvi su sve efekti ovakvih strateških iskoraka na koje smo se odlučili 2016. godine. Onda nije ni čudo da smo među 38 naprednih gospodarstava svijeta”, poručio je između ostalog predsjednik Vlade.

Rekao je da je uvođenjem eura Hrvatska postala i otpornija na vanjske šokove i krize, a da članstvo u eurozoni i šengenskom prostoru, uz najviši investicijski kreditni rejting u povijesti i “vrlo pristojnu” stopu poreza na dobit, predstavlja i ključnu referencu za potencijalne strane ulagače.

Istaknuo je i da je Hrvatska provela najmanje dana, 906, u Europskom tečajnom mehanizmu II, koji je svojevrsno “predvorje eurozone”. Između ostalog, podsjetio je da nijedna zemlja dosad nije na isti dan ušla i u eurozonu i šengenski prostor. “To za sada nije uspjelo nikome. I pitanje je hoće li uspjeti ikada”, rekao je Plenković.

Inflatorni pritisak mali i jednokratan

Plenković je podsjetio da se ulazak Hrvatske u eurozonu odvijao u uvjetima najviše inflacije, no i rekao da je, prema analizi Europske komisije, zamjena kune eurom utjecala na rast inflacije za samo oko 0,4 postotna boda.

“Dakle minimalno, možda samo ‘mrvicu više’ od onog što smo projicirali u različitim dokumentima i strategijama prije. To znači da smo bili na razini drugih država i taj postotak nije bio statistički značajan”, izjavio je Plenković.

Iznio je i podatke o inflaciji u proteklih sedam godina. Kumulativno, od listopada 2016. do studenog 2023. inflacija je iznosila 28,6 posto, dok je u tom razdoblju prosječna mirovina porasla za 54 posto, prosječna plaća za 61, a minimalna plaća za 103 posto.

No, kako je napomenuo, inflacija je najsnažnije porasla u razdoblju od srpnja 2021. do listopada 2022., uslijed rasta cijena energenata, dakle u trenucima energetske krize i ruske agresije na Ukrajinu, kada Hrvatska još nije bila dio eurozone. No, u posljednjih 12 mjeseci inflacija je znatno usporila, tako da euro nije bio njen uzrok, ocijenio je predsjednik Vlade.

Da je euro uzrok inflacije, argumentira Plenković, onda bi zemlje izvan eurozone imale manju inflaciju od Hrvatske, a ne veću, kao što je uglavnom slučaj, osim Švedske i Danske. Podsjetio je i na jesenske prognoze Komisije po kojima bi inflacija u Hrvatskoj u 2024. trebala iznositi 2,4 posto, što je manje od projiciranog prosjeka od 3,2 posto za eurozonu i 3,5 posto za EU.

Plenković je zahvalio HNB-u, HUB-u, Fini i Hrvatskoj pošti na dobro odrađenom poslu i “suptilnoj tranziciji” pri samom uvođenju eura, s prvim danom lanjskog siječnja. “Nije se našao nijedan bankomat a da nema eura u njemu”, dodao je.

“Itekako dobro” korištenje europskih financijskih poluga

Poručio je da je Hrvatska ostvarila sve što je planirala, a preostaje joj još članstvo u OECD-u, u koji bi po Plenkovićevoj računici Hrvatska trebala ući u prvom tromjesečju 2026. godine. Pritom, Hrvatska je očuvala političku, ekonomsku, financijsku i socijalnu stabilnost, zahvaljujući i politici državnog intervencionizma.

Plenković je apostrofirao i “itekako dobro” korištenje financijskih poluga velikih europskih sredstava, pri čemu je izdvojio i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), u čijem korištenju je Hrvatska među “najboljima i najbržima”.

Tako je Europska komisija prošli tjedan isplatila Hrvatskoj 585,1 milijun eura u obliku pretfinanciranja u okviru plana REpowerEU. Naime, riječ je o predujmu u okviru NPOO-a za dio koji se odnosi na zajmove, a kako je danas ocijenio Plenković, nitko nije ni “trznuo” u hrvatskoj javnosti na tu vijest. “To je postala rutina. Kao da je normalno”, ocijenio je.

Treba razumjeti, rekao je Plenković, da obnova od potresa u Zagrebu i Petrinji košta, a nitko se ne pita “odakle pare”. Pritom je izvijestio da je do sada na obnovu potrošeno 2,3 milijarde eura.

Naglasio je i da je ovo godina “demokratskih izazova” u kojoj će “pola čovječanstva” izaći na izbore, između ostalog i EU, pa i Hrvatska.

“To znači da sve ovo što radimo predstavljamo ljudima zbog kojih to radimo”, poručio je Plenković, istaknuvši da je ulazak u eurozonu jedan od strateških i formatirajućih za hrvatsko društvo i narod.

Zaključno, apostrofirao je tri temeljna cilja za Hrvatsku u ovom desetljeću i kasnije. Mora imati političku stabilnost, biti ekonomski snažna te društveno solidarna. Kada je riječ o potonjem, upravo se i naporima za povećanjem plaća u državnom u javnom sektoru žele smanjiti nejednakosti i pomoći onima s nižim primanjima, poručio je predsjednik Vlade.

Povezane vijesti

• Rast troškova rada u Hrvatskoj ubrzao u trećem tromjesečju, znatno iznad europskog prosjeka - Eurostat
• Hrvatska jedina zemlja EU-a izvan eurozone s padom troškova rada u 2020.
• U Hrvatskoj će sigurno doći do rasta plaća