Dizanje koeficijenata u javnom sektoru sigurno će prouzročiti određene pritiske na realni sektor jer će privatni poslodavci praktički biti primorani također dignuti plaće, odnosno našli su se u ozbiljnom problemu jer će i njihovi radnici zahtijevati veća primanja. Imamo kaos na tržištu rada gdje s jedne strane imamo licitiranje koeficijentima, a s druge nevjerojatan uvoz radne snage.

Dodatni je problem što su radnici u realnom sektoru efikasniji nego zaposlenici u javnom sektoru i to je jedan konflikt koji će naposljetku prouzročiti dodatni kaos na tržištu rada koji već imamo zbog uvoza radne snage. Izgleda da danas na tržištu rada u Hrvatskoj vlada politika – tko je bolju priliku uhvatio – komentirao je ekonomski analitičar dr. Petar Vušković Vladinu odluku o povećanju plaća u državnoj i javnim službama za prosječnih 13,5 posto temeljem novih koeficijenata.

Vušković skreće pozornost na činjenicu da je teško uspoređivati plaće u tim sektorima zbog problema sive ekonomije i pribjegavanja poslodavca isplatama plaće na ruke kako bi što bolje prošli s obzirom na porezno opterećenje pa mnogi radnici možda imaju primanja koja su veća od evidentiranih.

Pregovaračka moć

»Riječ je o igri statistike, ali budite uvjereni da javni sektor sigurno ne zaostaje za realnim, čak bih rekao da je rast plaća bio i veći nego u realnom sektoru jer u javnom sektoru imate sindikate, odnosno jaču pregovaračku moć«, pojašnjava Vušković.

Da su plaće u javnom sektoru rasle brže od onih koje isplaćuju privatnici, potvrdio je i ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić krajem listopada, kada je gostujući na HTV-u rekao da su plaće u javnom sektoru za 1,5 posto bile iznad prosječnog rasta plaća u Hrvatskoj, koje su po njegovim riječima od 2016. realno rasle za 20,1 posto.

Udruga Glas poduzetnika pozdravlja najavljeni rast plaća u javnom sektoru, ali skreće pozornost na činjenicu da u državnom sektoru moramo razlikovati produktivna i neproduktivna radna mjesta, odnosno birokraciju.

– Nama je drago da su porasle plaće u produktivnom javnom sektoru, dakle učiteljima, profesorima, liječnicima, policajcima. Ono što je problem je rast plaća koji je konstantan u birokratskom, neproduktivnom javnom sektoru, ali i rast broja zaposlenih u tom dijelu sektora.

Oni su imali povećanje plaća od pet posto čak i u vrijeme lockdowna, u doba kad su bili veliki problem u privatnom sektoru, i nije se prestalo s tim povećanjima. Smatramo da se tu treba ići sa značajnijim rezovima i s viškom zaposlenih iz birokratskog sektora popuniti deficitarna radna mjesta, navodi predsjednik Glasa poduzetnika Hrvoje Bujas, dodavši da je istina da su medicinske sestre i sudski službenici bili potplaćeni, dok suci, po njegovim riječima, nisu bili potplaćeni.

– Suci su jedna posebna kasta koja zna kako se izboriti za sebe, a ako su im već povećane plaće, neka se poveća i efikasnost njihova rada, odnosno rad sudova, ali i kontrola njihova rada. A ne vidimo ni efikasnosti ni kontrole, poručuje Bujas.

I Bujas i Vušković pritom ističu da bi rast plaća trebao biti rezultat rasta produktivnosti rada, a ne licitiranja, ili još gore političkih dekreta jer u tom slučaju postoje razni pritisci i lobiranja različitih interesnih skupina i teško je razlučiti tko je zapravo zaslužio povećanje.

Borba s inflacijom

Bruto plaće u realnom sektoru lani su po procjenama Hrvatske udruge poslodavaca porasle za 14,5 posto zbog inflacije i manjka radne snage, ali i nekoliko uzastopnih poboljšanja kolektivnih ugovora u javnom sektoru, pa HUP procjenjuje da bi u ovoj godini prosječna bruto plaća trebala porasti za deset posto, čime će dvije godine zaredom realna plaća (nominalna minus inflacija) rasti oko šest posto, što nas pak svrstava u sam vrh zemalja EU-a po rastu plaća.

Uz neoporeziva primanja te primitke u naravi, poslodavci očekuju rast ukupnih primanja zaposlenih od dodatnih 15 posto, nakon što su neto primanja lani skočila gotovo 20 posto. No, HUP upozorava da će rast plaća u 2024. godini ubrzati »dosad neviđeno povećanje mase plaća iz državnog proračuna u izbornoj godini od 32 posto i gotovo rekordni skok minimalne plaće u EU-u od čak 20 posto, uz kontinuiranu napetost na tržištu rada«, pri čemu upozoravaju na činjenicu da čak 60 posto poslodavaca u građevinarstvu prijavljuje nedostatak radnika, kao i 40 posto menadžera u industriji i uslugama.

Ukoliko Hrvatska želi izbjeći jačanje inflacije, rast bruto plaće u srednjem roku ne bi smio biti veći od dva posto, odnosno veći od ciljane stope inflacije, poručuju iz HUP-a. Bujas pak očekuje da će upravo u turizmu i građevinarstvu plaće u ovoj godini rasti i više od procjene zbog nedostatka radnika.

HUP poziva na rasterećenje rada

Direktorica HUP-a Irena Weber napominje da se u prosječnu plaću ne uračunava varijabilni dio plaće koji je često značajan, odnosno materijalni, niti se računaju neoporezivi primici, zbog čega HUP poziva na rasterećenje minimalne plaće i rada, ali i visokih plaća, kako bismo zadržali najkompetentnije i najobrazovanije radnike jer je porezni klin na tim plaćama iznimno jak.

Ističe da nakon zadnjeg povećanja minimalna plaća sa skoro 35 posto ulazi u poreznu obvezu, odnosno ljudi s minimalnom plaćom postaju porezni obveznici i smatra da bi iznos osobnog odbitka trebalo podići barem na iznos minimalne plaće.

Povezane vijesti

• Neizvjesno je što će biti s prijelaznim razdobljem za hrvatske radnike u Sloveniji
• Plenković povećava plaće u javnom sektoru, iako je taj sektor na razini nerazvijenih afričkih država. ISTOVREMENO, RAZLIKA U PLAĆAMA IZMEĐU JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA JE SVE VEĆA. POGLEDAJTE KOLIKO, I KAKAV JE TREND U EUROPI
• AI i tržište rada: stara radna mjesta nestaju, politika i sindikati moraju reći što hoće