Svi članovi Udruge hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika (UHDD), njih 474, sudjeluju u mjerama upozorenja tražeći indeksaciju plaća i uređenje nelogičnosti u plaćanju dežurstava, a tijekom tzv. bijelog štrajka rade samo na hitnim slučajevima, doznaje se u UHDD-u.

Neslužbeno se doznaje da mjere upozorenja podržavaju i državni odvjetnici koji nisu članovi UHDD-a.

U udruzi ističu kako je sudjelovanje njezinih članova u mjerama upozorenja signal prema izvršnoj vlasti kroz koji traže ispravljanje neravnoteže u primanjima vezanih za ekonomske paramatre te jednako vrednovanje rada. Ukazuju i na apsurdnost sustava prema kojem je rad vikendima i blagdanima manje plaćen nego radnim danima.

U UHDD-u naglašavaju da tijekom mjera upozorenja poduzimaju zakonom propisane radnje samo u predmetima koji su sukladno zakonima i poslovnicima smatraju žurnima i u predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta.

Upravni odbor UHDD-a je pozvao članove udruge, ali i druge državne odvjetnike i zamjenike državnih odvjetnika, na provođenje ovih mjera imajući pritom u vidu zakonom propisane rokove kako ne bi nastupila nenadoknadiva šteta.

Neslužbeno se doznaje da je jedan od mehanizama mjera upozorenja neotpremanje predmeta koji nisu hitni te da se rasprave na općinskim sudovima uglavnom odgađaju.

Udruga ističe kako smatra potrebnim donošenje Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, koji će osim sada ponuđenog dijela materijalnih prava, u potpunosti urediti plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika, sukladno postignutim standardima u državama članicama Europske unije.

Traže jačanje instituta pripravništva

Kako se doznaje u udruzi, UHDD smatra da Ministarstvo pravosuđa i uprave (MPU) manipulira prikupljenim podacima s terena o odazivu sudionika mjera upozorenja, iznoseći u javnost tvrdnju da su materijalna prava glavni zahtjev pravosudnih dužnosnika koji sudjeluju u tzv. bijelom štrajku.

Uz to, UHDD će od MPU-a tražiti i jačanje instituta pripravništva za kojeg navode da je sustavno zanemarivan, tvrdeći kako Državno odvjetništvo (DORH) više nema bazen iz kojeg bi crpilo kadrove. Također, smatraju nužnim i ispravljanje percepcije javnosti koja, kako ističu, ne smatra da tužitelji rade odgovoran, težak i stresan posao.

Udruga, čiji je glavni cilj promoviranje digniteta struke, posebno ističe da je spremna i nadalje razgovarati s resornim ministarstvom radi donošenja cjelovitog Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika.

Naglašavaju i kako se ne 'šlepaju' sucima koji su u ponedjeljak započeli drugi ciklus mjera upozorenja, a kojima su se, za razliku od lanjskog, pridružili i državni odvjetnici.

Trećeg dana tzv. bijelog štrajka na hrvatskim sudovima odaziv sudaca je veći od 85 posto, prema podacima Udruge hrvatskih sudaca (UHS) iz koje poručuju da su odazivom na mjere upozorenja suci pokazali jedinstven stav oko rješenja svog statusa.

Istovremeno Ministarstvo pravosuđa i uprave, pozivajući se na podatke iz eSpisa, navodi da je danas odgođeno tek 38 posto ročišta, odnosno njih 1099 od 2875 zakazanih.

Povezane vijesti

• Izraelski parlament usvaja reformu pravosuđa, najavljen veliki prosvjed
• Obustavljeni letovi u izraelskoj zračnoj luci, sindikat pozvao na opći štrajk
• Štrajk sudskih službenika utjecao na 700.000 predmeta u Španjolskoj