Mirovinci dio ulaganja sele iz obveznica u nekretnine. U fokusu bi se mogli naći stanovi, ali i

(Pixabay)

Obvezni mirovinski fondovi u prošloj su godini ostvarili iznimne rezultate kojima su nadoknadili negativan rezultat iz 2022. godine, a svojim članovima osigurali rekordne prinose, ostvarivši rezultate koji su bili iznad stope inflacije.

Rekordni prinosi mirovinskih fondova rezultat su pozitivnih kretanja na tržištima kapitala, pažljivog upravljanja imovinom, prepoznavanja dobrih investicijskih prilika na financijskim tržištima, diverzifikacije ulaganja, ali i pozitivnog makroekonomskog okvira u Hrvatskoj.

Obvezni mirovinski fondovi tako su na kraju prošle godine raspolagali imovinom od 20,23 milijarde eura što je za 2,7 milijardi eura ili za gotovo 15,3 posto veća imovina fondova nego na kraju 2022., dok je broj članova veći za gotovo 70 tisuća i trenutno je u obveznim mirovinskim fondovima 2.248.825 članova.

Od 2,7 milijardi eura veće imovine, čak 1,7 milijardi zarađeno je od prinosa, koji su lani zabilježili snažan oporavak, dosegnuvši rekordne razine i iznosili su 14,9 posto za mirovinske fondove kategorije A, 10,2 posto za kategoriju B i četiri posto za fondove kategorije C.

Imovina obveznih mirovinskih fondova tako čini 28 posto hrvatskog BDP-a, što nas svrstava ispred, primjerice, Njemačke, Slovenije i Austrije (7 posto) ili Francuske (8 posto), a od osnivanja mirovinski su fondovi svojim članovima kroz rast prinosa uprihodili osam milijardi eura.

Foto Igor Kralj/PIXSELL

Struktura portfelja

Istodobno, struktura portfelja obveznih mirovinskih fondova ide prema većoj diverzifikaciji. Tako su krajem 2023. godine njihova ulaganja u hrvatske državne obveznice iznosila 52,79 posto, dok je krajem 2022. udio hrvatskih državnih obveznica u portfeljima OMF-ova činio 63,4 posto imovine.

Mirovinci su ulagali i u dionice, i to 13,66 posto portfelja, što je nešto više u odnosu na 2022., kada su u dionice uložili 12,20 posto imovine. Udio dionica stranih tvrtki u imovini OMF-ova je također porastao i čini 8,59 posto ukupnog portfelja. Od drugih oblika ulaganja najzastupljenija su ona u inozemne otvorene investicijske fondove s javnom ponudom (UCITS) s 2,2 milijarde eura, što čini 10,7 posto portfelja obveznih mirovinskih fondova.

No, izmjenama četiriju »mirovinskih« zakona, koje su na snagu stupile početkom ove godine, otvaraju se mogućnosti za daljnju diverzifikaciju ulaganja obveznih mirovinskih fondova, odnosno odmak od državnih dužničkih vrijednosnica u druge, blago rizičnije oblike ulaganja, što je ujedno i preporuka OECD-a.

Uz već najavljeni alternativni investicijski fond – u koji će mirovinski fondovi A i B kategorije moći uložiti pet posto kapitalizirane mirovinske štednje uz državno jamstvo povrata uloženog – obveznim mirovinskim fondovima od ove je godine moguće ulaganje i u nekretnine, koje fondovima predstavljaju »zaštitu od inflacije.«

– Dio ulaganja selimo iz obveznica u nekretnine koje ne mislimo prodavati u kratkom roku. Ne mislimo ulagati u greenfield investicije, ali u obzir dolaze poslovne nekretnine, logistika, a možda i trgovački centri te kasnije u budućnosti vjerojatno i u stambene nekretnine.

U budućnosti planiramo ulaganja i u nekretninske fondove, ali i u dionice tvrtki koje se bave ulaganjima u nekretnine, no za to još uvijek čekamo pravilnik. Ukratko, fondovi bi nekretnine kupovali te potom iznajmljivali, najavio je Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Za alternativni investicijski fond Vlaić kaže da mirovinski fondovi na to ne gledaju negativno, tim više što država garantira povrat ulaganja, dodavši da je prerano govoriti o tome, da se i za to čekaju pravilnici, te da će više o tim ulaganjima znati u drugoj polovini godine.

Zarada osiguranika u prosjeku gotovo devet tisuća eura

Prema izračunu Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima, osiguranik s prosječnom plaćom od 1.630 eura bruto na svom je osobnom računu krajem 2023. u prosjeku imao 22,7 tisuća eura, pri čemu iznos uplaćenih doprinosa tijekom 20 godina u prosjeku iznosi 13,7 tisuća eura, a ostvarena zarada gotovo devet tisuća eura. Također, u sustavu dobrovoljne mirovinske štednje nalazi se 443 tisuće građana, pri čemu je neto imovina dobrovoljnih fondova na kraju 2023. iznosila 1,3 milijarde eura.

Šire mogućnosti

Zakonskim izmjenama značajno se liberaliziraju i šire mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova što bi na dulji rok trebalo povećati i mirovinsku štednju, ističu u udruzi pri čemu posebno navode izjednačavanje zaštitnog dodatka na mirovinu na 27 posto i za one članove koji će mirovinu dobivati iz prvog i drugog stupa.

»Na taj će se način mirovine iz drugog stupa povećati za 6,75 posto. Mislimo da je zakonodavac tu napravio vrlo pozitivnu stvar, a to je ujedno i pokazatelj da on želi da drugi stup ostane i da vjeruje u njegovu budućnost«, ocijenio je Vlaić, a kao pozitivnu novost naveo je i mogućnost povlačenja 20 posto kapitalizirane mirovinske štednje iz drugog stupa odmah po odlasku u mirovinu, za razliku od dosadašnjih 15 posto.

Sve to bi, po njegovoj procjeni, isplatu mirovina iz drugog stupa trebalo učiniti atraktivnijom, s obzirom na to da prema podacima Hanfe čak 80 posto građana mirovinu prima samo iz prvog stupa.

Mirovinskim fondovima se također otvara i mogućnost većeg ulaganja u hrvatske kompanije kroz investicije u dionice u koje su dosad uložili tri milijarde eura, a samo prije pet godina ulaganja u dionice iznosila su 1,4 milijarde eura.