OBUSTAVA RADA
Različite brojke o "bijelom štrajku" sudaca. Sudnice prazne, ročišta odgođena, a razvodi i nasljedstva – na čekanju
(Snimio Patrik Macek / Pixell)
Diljem zemlje dvorane i hodnici na hrvatskim sudovima zjape prazni, a ročišta koja nisu hitna odgođena su do daljnjeg. Jučer je bio prvi dan tzv. bijelog štrajka sudaca, mjere upozorenja kojem su se pridružili i državni odvjetnici zbog neispunjenog obećanja Vlade da do kraja prošle godine sustavno riješi pitanje mjesečnih isplata i položaja sudaca putem indeksacije osnovice za plaću te uspostavu platnih razreda.
Štrajku su se jučer jednoglasno pridružili i suci Visokog kaznenog suda RH. Podsjećamo, riječ je o drugom bijelom štrajku sudaca koji će potrajati do 2. veljače ako se u međuvremenu s Vladom i Ministarstvom pravosuđa ne pronađe neko povoljno rješenje. Brojna ročišta, pogotovo ona u građanskim predmetima poput razvoda i ostavinskih rasprava stavljena su na čekanje.
– Odaziv na mjere upozorenja hrvatskih sudaca u ponedjeljak veći je od 80 posto, što je više i od prvog ciklusa mjera u svibnju 2023. U nekim gradovima odaziv sudaca je i stopostotan, poručili su jučer iz Udruge hrvatskih sudaca, organizatora mjera upozorenja.
Mjera upozorenja
Govoreći o odazivu na bijeli štrajk predsjednik zadarske podružnice UHS-a sudac Hrvoje Visković kazao je da je, prema njegovim saznanjima, u bijelom štrajku više od 90 posto sudaca Županijskog suda u Zadru i veći dio sudaca Općinskog suda u Zadru.
– Sudski službenici podržavaju nas u primjeni ovih mjera, iako oni trenutačno nisu u nikakvom štrajku. U Državnom odvjetništvu također su se pridružili mjerama upozorenja, ali nisu nam poznati podaci o njihovom odzivu, kaže Visković dodajući kako će, dok traju ove mjere, donositi samo odluke u određenim predmetima.
– Radi se o predmetima vezanim uz kaznenopravnu zaštitu djece i općenito za zaštitu djece, potom odluke o istražnim zatvorima i odluke u slučajevima gdje bi mogla nastupiti neka nenadoknadiva šteta, što će svaki sudac procijeniti s obzirom na stanje predmeta. Suprotna strana u pregovorima oko povećanja naših plaća ima mantru koju ponavlja kako će nam plaću podići za 700 eura, što je nonsens. Skrenuo bih pažnju da se radi o neistini. Dobili smo povećanje od oko 200 eura i to nakon, čini mi se, 15 godina tijekom kojih nam je i smanjivana plaća, otkriva sudac Visković.
O odgodama rasprava dogovorenih za ponedjeljak stranke su obaviještene putem e-komunikacije i svojih odvjetnika. Odgođena ročišta bit će zakazana u najkraćem roku nakon završetka mjera. Do petka 2. veljače, odgađaju sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta.
Za vrijeme trajanja mjera upozorenja svi suci bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme, podsjetili su iz UHS-a. Dakako, mjere će se prekinuti i ranije, dođe li do ponude Vlade i Ministarstva kojom bi se ispunilo obećanje iz svibnja 2023. – izrada jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini te sustav platnih razreda.
Opstrukcija izbora
– Riječ je o jednakim zahtjevima koji su izneseni i prihvaćeni u svibnju 2023. te je obećano da će se implementirati do kraja te godine, što se nije dogodilo. S obzirom na više puta ponavljanu neistinu, UHS i ovim putem ističe kako udruga nikada nije namjeravala sudjelovati u opstrukciji izbora, niti pozivati svoje članstvo na to, upozorili su jučer iz sudačke udruge.
Iz Vladinog resora stigle su nešto drugačije poruke. Ministar pravosuđa Ivan Malenica izjavio je nakon sastanka s državnim sindikatima da je efekt tzv. bijelog štrajka sudaca i državnih odvjetnika niski broj otkazanih ročišta uvjeravajući da se većina pravosudnih dužnosnika nije odazvala mjerama upozorenja.
Iz resornog ministarstva stiglo je i priopćenje u kojem »pozdravljaju odluku sudaca diljem Hrvatske da u većini ne idu u štrajk«, dovodeći u pitanje podatak UHS-a o 80-postotnom odzivu na štrajk o čemu je ministar prethodno govorio.
– Prema podacima iz sustava eSpis kojima mi raspolažemo, od 2.077 ročišta odgođeno je njih 741, što je otprilike 35 posto. Prosječno dnevno otkazivanje ročišta je oko 13 posto, tako da je efekt ovog štrajka sudaca danas 22 posto otkazanih ročišta, rekao je resorni ministar tvrdeći da ne zna odakle UHS-u podatak od 80 posto sudaca u štrajku.
Što se tiče lanjskog obećanja o uvođenju indeksacije i usklađivanja osnovice s prosječnom bruto plaćom, »to će pitanje doći na red kad se završi reforma plaća svih zaposlenika u državnim i javnim službama«, uvjeravao je Malenica.
– Mi smo razgovarali da imamo određeni cilj koji ćemo kroz radnu skupinu pokušati ostvariti do kraja prošle godine, da donesemo cjeloviti zakon. Međutim, imali smo ubrzanje ove reforme i niz odluka i aktivnosti po pitanju poboljšanja plaća službenika i namještenika.
Čim završimo ovu reformu, nastavit ćemo razgovor, opravdavao se ministar tvrdeći da je Vlada u zadnjih pet godina dva puta povećala plaće sucima i pravosudnim dužnosnicima, a da je UHS prošlog tjedna dva puta odbio povećanje materijalnih prava koje su prethodno tražili.
– S tim materijalnim pravima koja mjesečno iznose otprilike 115 eura po sucu i zajedno s prošlogodišnjim najvećim povećanjem odbili su povećanje od 700 eura neto, ponovio je Malenica raniju tezu napomenuvši da je Vlada i dalje otvorena za razgovore, ali da »ne pristaje na nikakve ucjene i ultimatum«.
Radovan Dobronić s uputama sucima
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić donio je jučer uputu o radu sudova tijekom mjera upozorenja sudaca i državnih odvjetnika. Dobronić je poručio predsjednicima prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova da prate rad suda tijekom provedbe mjera na način da se i dalje rješavaju predmeti u kojima građanima i poduzetnicima prijeti nenadoknadiva šteta.
Sva ostala ročišta koja su određena u razdoblju mjera upozorenja mogu se odgoditi, uz preporuku da se strankama istovremeno odredi novi termin ročišta, dok će sudovi u predmetu u kojem se ročište neće održati o tome prethodno poslati obavijest strankama ili punomoćenicima, ističe Dobronić.
Ipak, ročište treba održati u slučaju da sud zbog kratkog vremena ne može obavijestiti stranku o odgodi ili kada stranka nema punomoćenika. Predsjednici sudova zadužuju se da tehnički olakšaju komunikaciju stranaka sa sudom kroz pojačani rad službenika na telefonskoj centrali, objavom telefonskih brojeva putem kojih stranke mogu dobiti informacije i e-mail adresa putem kojih stranke mogu komunicirati sa sudom. Predsjednici županijskih sudova upute proslijeđuju kolegama na općinskim sudovima, navodi se u obavijesti predsjednika Vrhovnog suda.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
