(Snimio Jurica Galoić/Pixsell)
Premijer Andrej Plenković i vladino Povjerenstvo za utvrđivanje prijedloga kandidata za glavnog državnog odvjetnika obavit će u srijedu razgovore s četvoricom kandidata, a predsjednik vlade poručuje da kriterij za odluku oko budućeg čelnika DORH-a neće biti ‘poznanstvo’ nego program.
“Što se mene tiče, sigurno kriterij ‘poznanstva’ ovog ili onog stupnja neće biti kriterij. Bit će program i način kako vide ulogu glavnog državnog odvjetnika u funkcioniranju jedne važne pravosudne institucije”, uzvratio je Plenković u utorak navečer na upit novinara nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a.
Nije htio odgovoriti postoji li već neki ‘kandidat koji se ističe’.
“Obavit ćemo razgovore kao i prošli put. Prošli put je bilo šest kandidata, ovaj put će biti četiri kandidata, imamo Povjerenstvo, kad obavimo te razgovore obavijesti ćemo vas”, poručio je premijer novinarima.
Premijer i vladino Povjerenstvo razgovore s kandidatima obaviti će sutra između 9 i 13 sati. Na po jednosatni razgovor kandidati su pozvani abecednim redom, kao što je to bilo i na saborskom Odboru za pravosuđe.
Četiri kandidata za glavnog državnog odvjetnika predstavili su prošloga tjedna na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, svoje programe i odgovarali na pitanja članova Odbora i zainteresiranih zastupnika.
Prvi se predstavio odvjetnik Mladen Dragičević, zatim aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić, potom sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić i na koncu zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner.
Saborski Odbor za pravosuđe je nakon iznošenja programa podršku dao svoj četvorici kandidata.
Ranije je Vlada prihvatila prijedlog o osnivanju Povjerenstva za utvrđivanje prijedloga kandidata za glavnog državnog odvjetnika koju će činiti premijer Andrej Plenković i sedam ministara, a koji će obaviti razgovore s kandidatima za budućeg čelnika Državnog odvjetništva.
U slučaju da su članovi Povjerenstva zadovoljni s jednim od kandidata predložit će ga Hrvatskom saboru na daljnji postupak izbora.
Glavni državni odvjetnik bira se na četiri godine, a za izbor je potrebna natpolovična većina, odnosno najmanje 76 zastupničkih glasova.
Nakon završetka razgovora s kandidatima za budućeg čelnika DORH-a, u Banskim će se dvorima u 14 sati održati sastanak parlamentarne većine, a izjave za novinare najavljene su oko 16 sati.
Premijer Andrej Plenković rekao je kako je Vlada pokazala poštovanje prema sucima i pravosudnim djelatnicima dosadašnjim povećanjima plaća te naveo kako ne zna kako bi netko mogao zaključiti da se pitanje plaća može povezati s nepristranosti sudaca.
Premijer je nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a odgovarao na pitanja novinara o štrajku u pravosuđu, prilikom čega je istaknuo kako je do sada bilo Vlada koju su smanjivale plaće sucima, a tada nije bilo bijelog štrajka.
“Mi smo napravili respekt prema profesiji sudaca i državnih odvjetnika, dakle pravosudnih dužnosnika, zajedničko traženje rješenja koje ide za tim da njihov položaj bude bolji. Mi nikakvog utjecaja na neovisnost sudstva nemamo”, rekao je Plenković.
“Ne znam na temelju čega bi netko mogao zaključivati da je pitanje plaća nekakav element koji se može povezati s utjecajem na neovisnost i nepristranost sudaca, upravo obrnuto”, dodao je.
Govoreći o štrajku sudaca, Plenković je podsjetio na ostvarena povećanja plaća, odnosno da su suci prvostupanjskih sudova dobili povećanje od oko više od 500 eura, ocijenivši kako ne zna kome se plaća toliko povećala.
“Nastavljamo razgovore. Ponuda koja je na stolu su materijalna prava, ona nisu mala”, rekao je te dodao kako to sve ide u prilog standarda sudaca.
Izrazio je uvjerenje da će se svi uspjeti dogovoriti da se ide dalje u fazama, kao što je to bilo i rečeno.
“Prema tome, pitanje indeksacije je nešto što može doći na stol, ali to nije nešto što se ostvaruje načinom koji bi zahtijevao usporavanje ročišta, pa samim time i nanošenje štete strankama, brojnim ljudima koji očekuju da pravosuđe bude učinkovito i u interesu onih koji žele ostvariti neko svoje pravo pred sudom”, rekao je premijer.
Premijer je također naveo kako je danas odgođeno samo 24 posto ročišta, odnosno da se više od tri četvrtine ročišta normalno održalo, što znači da većina sudova radi normalno.
Na komentar kako Udruga hrvatskih sudaca kaže kako je u štrajku više od 80 posto sudaca, a u pojedinim gradovima oko Dubrovnika čak 100 posto, te da ministar ili manipulira brojevima ili ne poznaje svoj sektor, premijer je rekao kako su uveli digitalizaciju u pravosuđe te postoje evidencije i uvid u broj održanih ročišta.
Upitan hoće li propitivati zakonitost štrajka ako suci ne odustanu od njega, Plenković je apelirao na kolege pravnike da budu razumni i dobro saslušaju što im se govori.
Govoreći o razgovorima sa sindikatima javnih i državnih službi o predloženim koeficijentima i uredbama, naveo je kako nove uredbe imaju za cilj da znatno povećaju plaće u državnom i javnom sektoru.
“Vode se konzultacije i vjerujem da ćemo nakon onoga što smo obećali, a to je da 22. dajemo koeficijente predstavnicima sindikata, sada provesti još dva tjedna konzultacija i nakon toga usvojiti te dvije uredbe na temelju kojih će se tijekom ožujka izdavati rješenja za nova radna mjesta i znatno povećane plaće”, rekao je Plenković.
Na komentar kako je dio tih sindikata nezadovoljno ponuđenim i pitanje što ako se dogodi da i oni krenu u štrajk kao suci, premijer je odgovorio kako je Vladina politika poboljšanja ekonomskog i socijalnog standarda građana konstanta već osmu godinu.
“Vjerujem da će ove uredbe i rješenja koja će ljudi dobiti, mnogima, kada usporedimo ožujak prošle godine i ožujak ove godine, značiti povećanje plaća od oko 30 posto neto. Povećati nekome u godinu dana 30 posto plaću je jako puno”, istaknuo je Plenković, izrazivši uvjerenje da će većina vidjeti koliko je toga pozitivnog u toj “velikoj i zahtjevnoj reformi”.
Upitan boji li se potencijalnog vala štrajkova jer su nezadovoljni i učitelji, liječnici i zdravstveni djelatnici, rekao je kako ne jer smatra da su “ljudi u Hrvatskoj pametni, mudri, da vide brojeve i da vide kolika će biti povećanja plaća”.
“Ovo što čujemo su zaista samo pojedini predstavnici, velika većina sindikata, osobito u obrazovanju i u školstvu, je itekako zadovoljna. Ministar Beroš je vodio razgovore s liječničkim sindikatom i tu je, koliko shvaćam, reakcija bila itekako zadovoljna i pozitivna”, istaknuo je premijer.
Na pitanje o sve češćim napadima na strane radnike, Plenković je poručio kako osuđuje napad na bilo koga, pa i na strane radnike te da svi koji su počinili te napade trebaju biti privedeni ili prekršajno ili kazneno.
“To je nedopustivo. Hrvatska treba biti sigurna zemlja, što mislim da jest. U situaciji smo da je potražnja na tržištu rada za stranim radnicima u proteklih nekoliko godina jako narasla”, rekao je.
Dodao je kako se ogromna većina stranih radnika u Hrvatskoj ponaša vrlo pristojno i disciplinirano te da treba poštovati njihov rad, a svako nasilje osuditi.
Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je u utorak da je nedolaskom na sastanak s članovima predsjedništva BiH zbog Željka Komšića dodatno osvijestio kod nizozemskog premijera Marka Ruttea i predsjednice EK Ursule von der Leyen problem pozicije Komšića koji je izabran glasovima Bošnjaka.
Predsjednica Europske komisije i nizozemski premijer sastali su se s članovima predsjedništva BiH u utorak, ali u sjedištu državnog vrha nije bilo predsjednika hrvatske vlade koji se ne želi sastajati sa Željkom Komšićem.
„Ja čak mislim da je to dobro da se to dogodilo danas kad smo došli u zajednički posjet Sarajevu pa da sama ta činjenica se dodatno osvijesti kod naših partnera“, kazao je Plenković novinarima nakon sjednice predsjedništva HDZ-a.
„Oni su (Rutte i Von der Leyen) to itekako razumjeli. Ja sam im to naravno prije samog sastanka kazao, oni to poštuju. Sada je vjerojatno i njihovim suradnicima veća svijest o problemu koji postoji kad je riječ o legitimnoj zastupljenosti Hrvata u predsjedništvu (BiH)“, kazao je Plenković koji je ponovio da Komšić „nije legitimno izabrani član predsjedništva“ jer je izabran glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata koje bi trebao predstavljati.
Plenković, Von der Leyen i Rutte zajednički su posjetili BiH kako bi potaknuli političare u toj zemlji na provedbu reformi nužnih za odluku Europskog vijeća u ožujku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
Plenković je ocijenio da je taj posjet bio „bogat, sadržajan i nadasve uspješan“.
Pojasnio je da je do posjeta došlo u tom formatu jer je Hrvatska „najveći prijatelj i zagovaratelj BiH“, a Nizozemska je zemlja „tradicionalno najviše rezervirana i skeptična prema procesu proširenja“, dok predsjednica Komisije zajedno s povjerenikom za proširenje treba predložiti Europskom vijeću otvaranje pregovora.
Na pitanje o situaciji u Njemačkoj u kontekstu toga da je desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) druga najjača stranka, a čelnica stranke najavljuje referendum o napuštanju Europske unije u slučaju dolaska na vlast, Plenković je kazao kako prati situaciju u Njemačkoj, ali da ne vidi „opasnost“ od takvog scenarija.
„Ja mislim da se taj scenarij neće dogoditi, da su njemačka javnost i građani dovoljni zreli, da će stranke koje će upravljati Njemačkom dugo vremena biti one stranke koje su, recimo to tako, stranke političkog ‘mainstreama’ ili matice“, kazao je Plenković.