Odvjetnik Anto Nobilo, koji je uključen u predmet ‘veliki Agrokor’ smatra da se sveobuhvatno vještačenje u tom slučaju teško može napraviti u godinu dana, koliko traje rok koje je optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda dalo tužiteljstvu da nadopuni optužnicu.

”Može se pokušati slično kao što je i KPMG Hrvatska radio na način da fragmentarno uzmu uzorke poslanih transakcija pa da onda prema tim uzorcima vještače. Međutim, ja mislim da to nije ispravno jer uzorci mogu biti valjani kod procjene vrijednosti tvrtke i slično. Međutim, kada se radi o kaznenoj odgovornosti, mislim da bi trebalo napraviti detaljno i sveobuhvatno vještačenje, a teško da se to može napraviti za godinu dana”, rekao je Nobilo za Hinu.

Nobilo se dotaknuo i činjenice da bi Državno odvjetništvo (DORH) trebao pronaći novog neovisnog vještaka.

”Mislim da to nije problem. U Hrvatskoj ima revizora koji to mogu napraviti, to nije nešto sa čime se revizori ne susreću svaki dan. Jasno, mora se izabrati revizore koji nisu u poslovnom odnosu s Fortenovom, ali niti da su bili u poslovnom odnosu s Agrokorom”, pojasnio je.

Ocjenjuje kako glavna državna odvjetnica mora hitno pristupiti odabiru vještaka, ali ovaj put transparentno, u skladu sa zakonom.

Na pitanje misli li da će tužiteljstvo intervenirati u činjenični opis, odnosno hoće li se smanjivati broj optuženika, Nobilo je kazao da je to prvenstveno pitanje za DORH, ali tvrdi da za određen broj optuženika uopće nema dokaza da su počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret.

”To ja dokazujem u odgovoru na optužnicu i to je lako dokazati, samo očigledno zbog nekih političkih razloga nisu htjeli načeti tako veliku optužnicu”, mišljenja je Nobilo.

Odvjetnik napominje da su zamjenici glavne državne odvjetnice, koji su cijelo vrijeme operativno radili na predmetu ‘veliki Agrokor’, bili napravili nacrt puno manje optužnice, kao i nacrt rješenja obustave kaznenog postupka za više ljudi koji su sada optuženi. Međutim, prema Nobilovim tvrdnjama, glavna državna odvjetnica im to nije dozvolila.

Vrhovni sud je sredinom siječnja odbio zahtjev za zaštitu zakonitosti kojeg je pred najvišim sudom podigla glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek protiv odluka dvaju sudova u predmetu ‘veiki Agrokor’, u kojem je vještačenje poljske podružnice KPMG-a proglašeno nezakonitim.

Zbog propasti skupog vještačenja raspravljao i saborski Odbor za pravosuđe

Najviši sud je precizirao kako je utvrdio da nisu počinjene povrede zakona koje je u zahtjevu za zaštitu zakonitosti istaknulo DORH te da je raščlamba nižestupanjskih sudova pravilna.

U tužiteljstvu su naveli da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut zbog povreda odredaba Zakona o kaznenom postupku (ZKP).

DORH je precizirao da pravomoćnu sudsku odluka pobija jer, “za razliku od odredbe stavka ZKP-a koja izričito propisuje kada se nalaz i mišljenje vještaka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, u drugom stavku istog članka nije propisano da se zbog taksativno propisanih okolnosti iz koje postoje razlozi za izuzeće na takvom vještačenju ne može temeljiti sudska odluka”.

Visoki kazneni sud (VKS) potvrdio je u studenome odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda koje je krajem ožujka odlučilo da je financijsko vještačenje Ismeta Kamala, na kojem se temelji optužnica za izvlačenje 1,2 milijarde kuna u slučaju ‘veliki Agrokor’ nezakonit dokaz.

Obrana Ivice Todorića od početka je upozoravala da to vještačenje ne predstavlja valjan dokaz s obzirom da je tvrtka KPMG u sukobu interesa jer je iste poslove istodobno obavljala za DORH i izvanrednu upravu Agrokora. Riječ je o najskupljem vještačenju u povijesti hrvatskog pravosuđa, a izrada je stajala 1,3 milijuna eura i trajala više od godinu dana.

Zbog propasti vještačenja krajem studenoga prošle godine sastao se saborski Odbor za pravosuđe na kojem je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek kazala da je zadužila zamjenika koji će analizirati propast vještačenja i tko je odgovoran za to. Hrvoj Šipek je tom prilikom kazala da bi analiza trebala biti gotova za mjesec do dva, no još uvijek nije objavljena.

Bivšeg vlasnika Agrokora Ivicu Todorića i njegovih 14 suoptuženika optužnica tereti da su od 2006. do 2017. oštetili koncern za 1,2 milijarde kuna. Od toga je Ivici Todoriću, kako tvrdi tužiteljstvo, pribavljeno 923,6 milijuna kuna, a ostatak od oko 320 milijuna kuna nizozemskom Agrokor Investmentu BV.

O osnovanosti optužnice od 459 stranica, optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda raspravlja od 2021.