Zakon o pomorskom dobru, koji je na snagu stupio u srpnju prošle godine, trebao bi riješiti dobar dio dosadašnjih problema u upravljanju ovim, možda i najvrednijim prirodnim resursom koji Hrvatska ima, ujedno i jednim od najdevastiranijih u proteklih tridesetak godina.

Među ostalim, prema novom zakonu o koncesijskim dozvolama odlučuju jedinice lokalne samouprave, na temelju petogodišnjeg Plana upravljanja pomorskim dobrom koji je većina njih izradila tijekom prošle jeseni, no na samom kraju prošle godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izdalo je novi Pravilnik o izradi plana upravljanja pomorskim dobrom, s kojim dobar dio planova, izrađenih i prihvaćenih tijekom jeseni, nije u potpunosti usklađen, na što su nas upozorili predstavnici pojedinih jedinica lokalne samouprave, a čime se dovodi u pitanje i raspisivanje natječaja za koncesije za ovogodišnju sezonu koji bi trebali biti raspisani do 15. veljače.

Nove dužnosti

Uz to, jedinicama lokalne samouprave nije razjašnjeno što činiti s prethodno potpisanim koncesijskim ugovorima, prema »starom« zakonu, od kojih neki traju do 2028. godine.

Pitanje je vrijede li ti ugovori i dalje, hoće li gradovi i općine, u slučaju da ih raskinu, biti izloženi sudskim tužbama od strane koncesionara sa zahtjevima za naknadu štete, izmaklu dobit i tako redom.

Tu su i brojna nerazjašnjena pitanja oko nadzora nad pomorskim dobrom, odnosno redara na pomorskom dobru – moraju li gradovi i općine zaposliti nove ljude, mogu li dosadašnje komunalne i prometne redare koji su potpisali ugovore o radu na tim radnim mjestima primorati da preuzmu i poslove redara na pomorskom dobru, a još više tko će snositi troškove obuke i opremanja tih zaposlenika, kao i troškove nabave plovila i vozila potrebnih za njihov rad.

Kada je riječ o Planu upravljanja pomorskim dobrom, za idućih pet godina, jedinicama lokalne samouprave lani je, neposredno nakon stupanja novog Zakona na snagu, poslana Uputa o izradi Planova upravljanja pomorskim dobrom, u kojoj je bilo navedeno da se do 1. studenoga moralo provesti obvezno javno savjetovanje u trajanju od 30 dana.

To znači da je kroz rujan bilo potrebno izraditi Plan upravljanja pomorskim dobrom, radi se o petogodišnjem planu u kojem je bilo potrebno predvidjeti dohranu plaža, gradnju na pomorskom dobru, plan davanja dozvola (do sada koncesijskih odobrenja koje je izdavalo Vijeće za koncesije, a po novom ih izdaje gradsko ili općinsko vijeće po javnom natječaju koji se mora objaviti do 15. veljače ove godine), a morala su se i predvidjeti sredstva za uklanjanje nezakonitih izgrađenih građevina i zahvata u prostoru (a zakonom je propisan rok od 18 mjeseci za izradu popisa nezakonitih građevina i zahvata u prostoru).

Nakon savjetovanja, većina gradova i općina na izrađene planove su ishodili potrebne suglasnosti županije, ali je Ministarstvo u Narodnim novinama, objavljenim 15. prosinca 2023. godine, objavilo Pravilnik o izradi Plana upravljanja pomorskim dobrom, s čijim odredbama, prema tvrdnjama upućenih, planovi napravljeni sukladno prethodnoj uputi Ministarstva nisu u potpunosti usklađeni.

Kratki rokovi

Veliki broj jedinica lokalne samouprave je dobio suglasnost s planovima izrađenim prema uputi, ali sada bi, kako bi ga uskladili s pravilnikom, trebali napisati nove planove, provesti javno savjetovanje u trajanju od 30 dana, te dobiti potrebne suglasnosti regionalne samouprave, a sve kako bi, do 15. veljače, mogli raspisati javne natječaje za koncesijske dozvole (odobrenja). Svi s kojima smo razgovarali kažu kako je to fizički nemoguće.

Ministarstvu mora smo stoga uputili upit hoće li biti odgoda zadanih termina za raspisivanje javnih natječaja, hoće li ih biti moguće provesti za iduću turističku sezonu, hoće li mogućim neraspisivanjem natječaja biti ugroženi koncesijski prihodi gradova i općina, kao i radna mjesta zaposlenih na poslovima koncesionara, te u konačnici, je li propisan cjenik minimalnih iznosa za pojedine djelatnosti na pomorskom dobru.

Iz Ministarstva odgovaraju kako je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama stupio na snagu 29. srpnja 2023. godine što je za posljedicu imalo iznimno kratke rokove za donošenje planova upravljanja pomorskim dobrom jedinica lokalne samouprave.

– Budući su jedinice lokalne samouprave bile u obvezi donijeti planove iako Pravilnik o sadržaju plana upravljanja pomorskim dobrom (»Narodne novine«, 150/23) još nije stupio na snagu, kod izrade istoga bilo je potrebno primjenjivati odredbe Zakona, a koje zatim Pravilnik detaljnije razrađuje.

Zakon propisuje da Plan mora sadržavati planirane aktivnosti na pomorskom dobru i prioritete njihove realizacije, izvore sredstava za njihovu realizaciju, plan održavanja, dohranjivanja plaža i gradnje na pomorskom dobru, plan davanja dozvola na pomorskom dobru i plan nadzora ovlaštenika dozvola na pomorskom dobru.

Ako su planovi doneseni prije stupanja na snagu Pravilnika morat će se s istim uskladiti, no ukoliko sadrže sve sastavnice koje su propisane Zakonom, može se raditi samo o manjim korekcijama.

Sukladno navedenom, jedinice lokalne samouprave dužne su pridržavati se Zakona i propisa donesenih temeljem istog, odnosno usklađivati svoje akte s podzakonskim propisima u trenutku kada isti stupe na snagu, stoji u odgovoru Ministarstva, uz napomenu kako je javno savjetovanje o Pravilniku trajalo 30 dana, tijekom kojih su jedinice lokalne samouprave »mogle iščitati intenciju Pravilnika te po potrebi doraditi pojedine odredbe svojih planova«.

Još tri tjedna

Što se tiče mogućnosti raspisivanja natječaja u zakonom predviđenom roku, kao i o visinama minimalne naknade za pojedine djelatnosti, iz Ministarstva odgovaraju da poduzimaju sve mjere kako bi se postupak dodjele dozvola proveo te osiguralo zakonito obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru u općoj upotrebi, ali cjenik je, prema njihovom odgovoru, tek u izradi.

– Također, prijedlog Uredbe o vrstama djelatnosti i visini minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru u postupku je javnog savjetovanja pa ovim putem pozivamo i sve jedinice lokalne i područne samouprave da se uključe u savjetovanje i daju svoje prijedloge kako bismo donijeli što učinkovitiji i kvalitetniji propis, važan upravo za dodjelu dozvola na pomorskom dobru, stoji u odgovoru iz Ministarstva, bez navođenja datuma kada će cjenik minimalnih naknada biti objavljen, iako je do datuma raspisivanja natječaja preostalo tek malo više od tri tjedna.

Po pitanju o koncesijskim odobrenjima danima na rok duži od godine dana, odnosno onima koja su još na snazi, neka od njih i do 2028. godine, jer su lani bila sklopljena na rok od pet godina, što je bio zakonski maksimum, iz Ministarstva poručuju kako važeća odobrenja ostaju na snazi.

Zanimalo nas je i kako će se ove i idućih godina raspodijeliti prihod od takvih koncesijskih odobrenja, s obzirom na to da je po starom zakonu sav prihod išao jedinicama lokalne samouprave, a po novom 80 posto ide gradu ili općini, a 20 posto županiji.

– Koncesijska odobrenja koja su dana na rok duži od jedne godine ostaju na snazi do isteka roka na koji su dani, budući da se radi o stečenim pravima.

Prihod od koncesijskih odobrenja je u cijelosti prihod jedinice lokalne samouprave. Naime, Zakon uređuje podjelu prihoda od dozvola na pomorskom dobru, ali ne i koncesijskih odobrenja, stoga se odredba o raspodjeli prihoda ne može primjenjivati na prihod od koncesijskih odobrenja koja su i dalje na snazi.

U odnosu na mogućnost ukidanja koncesijskih odobrenja danih na rok dulji od jedne godine navodimo kako su se koncesijska odobrenja izdavala u upravnom postupku, stoga se na eventualno ukidanje istih primjenjuje Zakon o upravnom postupku, odgovaraju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Obuka pomorskih redara obaveza gradova i općina

Na naš upit o pomorskim redarima, odnosno radi li se o novim radnim mjestima, ili će se posao pomorskog redara dodavati komunalnim redarima te tko će i u kom roku financirati njihovu obuku i opremanje za obavljanje posla pomorskog redara, iz Ministarstva kažu kako način na koji će pojedina jedinica lokalne samouprave urediti obavljanje poslova pomorskog redara ovisi o njoj samoj.

– Zakon propisuje da svaka jedinica lokalne samouprave mora imati barem jednu osobu koja će obavljati poslove pomorskog redara, a sve iz razloga što je ista ovlaštena i dužna održavati red na pomorskom dobru u općoj upotrebi.

Naime, zakon dio poslova upravljanja pomorskim dobrom prenosi na jedinicu lokalne samouprave pa to postaje njezino pravo, ali i obveza.

Zakon također osigurava da jedinica lokalne samouprave ostvaruje i značajne prihode: 30 posto prihoda od naknade za koncesiju i za posebnu upotrebu, 70 posto prihoda od dozvola na pomorskom dobru i 100 posto prihoda od kazni koje naplati pomorski redar.

Troškove osposobljavanja i opremanja pomorskih redara snosi jedinica lokalne samouprave, stoji u odgovoru.

Povezane vijesti

• Stiglo 230 zahtjeva za koncesije na pomorsko dobro u Puli
• Koncesija na pomorsko dobro za Rijeka - EPK 2020
• Hoteli, kampovi i turistička naselja moći će djelomično ograničiti pristup općoj javnosti ako ispunjavaju ovaj uvjet