Istraživanje za 2022. pokazalo da promoviranje STEM-a ne daje rezultata: Svaki treći učenik u nas matematički nepismen

U istraživanju su bolje prošli gimnazijalci, a razlike između dječaka i djevojčica praktički i nema (Arhiva Novog lista)

Svaki treći hrvatski učenik matematički je nepismen, a svaki peti podbacuje u prirodoslovnoj i čitalačkoj pismenosti, pokazalo je PISA istraživanje za 2022. godinu. U matematici i čitalačkoj pismenosti naši učenici već godinama tapkaju u mjestu, no iz prirodoslovlja su, unatoč promoviranju STEM-a, sve gori i gori, pa se tako u zadnjem desetljeću udio onih koji ne mogu prijeći prag osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao za čak pet posto.

Osnovnu razinu matematičke pismenosti na PISA testu tako nije doseglo oko 33 posto učenika iz Hrvatske, a visoke rezultate imalo je nešto manje od šest posto učenika, što je za tri posto manje od prosjeka zemalja OECD-a. Bolje su prošli gimnazijalci, a razlike između dječaka i djevojčica praktički i nema. U matematičkoj pismenosti ostvarili su rezultat od 463 boda, što je značajno niže od prosječnog rezultata učenika iz zemalja OECD-a, koji iznosi 472 boda, te se Hrvatska pozicionirala na 36. mjestu od ukupno 81 zemlje sudionice. Rezultat nam je približno isti kao i Norveškoj, Slovačkoj, Izraelu ili SAD-u, dok je najbolji rezultat od 575 bodova ostvario Singapur, a na europskoj razini Estonija s 510 bodova i Švicarska s 508 bodova.

Negativan trend

U čitalačkoj pismenosti osnovnu razinu u prosjeku nije dostiglo oko 23 posto učenika, što je za tri posto manje od prosjeka zemalja OECD-a. Nabolje rezultate postiglo je oko četiri posto učenika, djevojčice su postigle značajno bolji rezultat od dječaka, a najbolji prosječni rezultat i tu su imali gimnazijalci. U čitalačkoj pismenosti plasirali smo se u prosjek zemalja OECD-a, što je za nas svojevrsni uspjeh, odnosno prvi takav rezultat od početka provedbe PISA istraživanja u Hrvatskoj, 2006. godine. Hrvatska se tako u čitalačkoj pismenosti smjestila na 26. mjesto na ljestvici, a najbolji je i u tom području Singapur te Irska i Japan.

Osnovnu razinu prirodoslovne pismenosti u prosjeku nije dostiglo oko 22 posto učenika iz Hrvatske te svaki četvrti učenik iz zemalja OECD-a. S druge strane, na najvišim razinama nalazi se oko pet posto učenika iz Hrvatske te oko sedam posto učenika iz zemalja OECD-a. U Hrvatskoj su djevojčice ostvarile značajno bolji rezultat u prirodoslovnoj pismenosti od dječaka, a gimnazijalci su se ponovno pokazali najuspješnijima. Otkako se Hrvatska priključila PISA istraživanjima stalno se bilježi negativan trend u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti, a udio učenika ispod osnovne razine povećao se za 5,1 posto. Unatoč lošem trendu, uspjeli smo se plasirati u prosjek zemalja OECD-a i zauzeti 31. mjesto na rang listi.

Zemlje s višim nacionalnim dohotkom i većim izdvajanjem za obrazovanje po učeniku u pravilu postižu bolje rezultate, jedan je od zaključaka PISA istraživanja 2022. Hrvatska je specifičnost pritom da naši učenici u prosjeku provedu dva sata manje na nastavi tjedno, odnosno ukupno 22 sata, ali u pisanju domaće zadaće 12 minuta više dnevno u odnosu na svoje vršnjake u zemljama OECD-a. U Hrvatskoj je uočen pozitivan odnos između prosječnog rezultata u matematičkoj pismenosti i vremena provedenog u učenju na nastavi u školi i pisanju domaće zadaće. Tako svaki dodatni sat matematike tjedno rezultira boljim rezultatima na PISA testu, ali kod više od tri dodatna sata tjedno ta se dobrobit gubi. Učenici iz Hrvatske nastavu matematike ocjenjuju ocjenom 6 na ljestvici od 1 do 10, disciplinu ocjenjuju pozitivno, ali kažu da češće rade formalne zadatke nego primijenjenu matematiku, i rijetko povezuju matematiku sa stvarnim životom. Čak 70 posto učenika ima barem jedan oblik dodatne poduke iz matematike.

Mentalna fleksibilnost

Zanimljivo je da hrvatski učenici iskazuju manji strah od matematike u odnosu na vršnjake iz drugih zemalja te da njihov uspjeh iz matematike ima veze s polaženjem dječjeg vrtića. Djeca koja su dulje vrijeme pohađala programe predškolskog odgoja imaju bolji rezultat iz matematičke pismenosti od onih koji su u vrtić išli kratko ili ga uopće nisu polazili. Hrvatska je uz to jedna od osam zemalja s najmanjim udjelom učenika ponavljača, manje od dva posto.

Učenici iz Hrvatske među najzadovoljnijima su svojim životom te ga ocjenjuju u prosjeku ocjenom 7,4 na ljestvici od 1 do 10, dok prosjek OECD-a iznosi 6,8. Međutim, učenici iz Hrvatske koji postižu bolje rezultate u svim trima pismenosti, manje su zadovoljni svojim životom od učenika koji postižu slabije rezultate.

Među hrvatskim učenicima prevladava fleksibilni mentalni sklop, odnosno uvjerenje da je sposobnosti učenjem moguće mijenjati, u što vjeruje više od 51 posto učenika. Međutim, prilično veliki udio učenika, njih 43 posto, ipak smatra da su sposobnosti urođene i da ih učenjem i vježbom nije moguće mijenjati.