(Foto Marin Smolčić)
Među povrtlarskim kulturama nemoguće je izdvojiti "kralja ili kraljicu" jer su sve vrste povrća izuzetno zdrave i ljekovite. Ipak, titulu najzdravijeg povrća, "primus inter pares", već skoro 5 000 godina nosi češnjak, ili bijeli luk. Češnjak ima visoku nutritivnu vrijednost jer sjemenke češnjaka sadrže: bjelančevine, masti, ugljikohidrate, vlakna i minerale, kao i natrij, kalij, magnezij, kalcij, fosfor, sumpor i željezo. Obiluje i vitaminima kao što su karoten, vitamin E, B1, B2, B3 i vitamin C. Glavnu zdravstvenu vrijednost daje mu biljni antibiotik alicin. Stoga stari lički lijek za sezonu prehlade i gripe glasi: pole, slanina, poneka rakija, luk, kiselo zelje i-češnjak. U današnje vrijeme mnogi će vam reći kako ovo povrće ima samo jednu manu. Snažan miris! S obzirom na brojna ljekovita svojstva i dokazane atribute miris češnjaka premali je razlog da bismo se olako odrekli njegovih blagodati i organskih komponenti.
Već dugi niz godina djeca i mentori Učeničke zadruge "Vodarica Marta" iz gospićke OŠ Jure Turića revno uzgajaju mnoštvo vrsta povrća među kojima je uvijek i češnjak. Ako se tome doda činjenica da je njihov češnjak proizveden na potpouno ekološki način, onda treba razumijeti razlog zbog kojega taj njihov glavni proizvod uvijek najprije nestane s dječjeg štanda još prvoga dana održavanja priredbe "Jesen u Lici".
Dio uroda češnjaka se najprije odvaja za potrebe školske kuhinje pa tek onda donosi i prodaje na školskom štandu. Osim ekološke proizvodnje, kvaliteti povrtlarskog uroda malih zadrugara svakako pomaže činjenica da se njihovi vrtovi nalaze u podnožju Velebita, kod naselja Lički Novi, uz korištenje stajskog gnojiva i bez korištenja pesticida.
U vrijeme poodmakle jeseni značajno je živnuo Tehnološki odjel Razvojnog centra Ličko-senjske županije. Ljetos je u pređivačke sadržaje uglavnom uzimao bobičasto voće: maline, borovnice, jagode. Zbog kišnog i hirovitog proljeća uništen je ovogodišnji urod šljiva, jabuka, krušaka, trešanja i dunja. Ulaskom u Tehnološki odjel ovih dana intenzivni mirisi otkrivaju što je sada "in". Miris češnjaka nemoguće je zamijeniti s ostalima koji tek povremeno dominiraju hodnicima i odjeljcima ovoga pogona. Kako stvari stoje, čini se da je danas preuzeta na sušenje zadnja ovogodišnja serija češnjaka proizvedenih u OPG-ima u okolici Gospića. Prehrambeni tehnolog Valentina Zdunić otkriva nam detalje postupka sušenja češnjaka.
"Prispjeli češnjak najprije se nareže na debljinu od nekoliko milimetara. Sušimo ga u granulama i u konačnici ćemo ga samljeti u prah. Na ovaj način će se sačuvati vrlo važni prirodni antibiotik alicin, a okus samljevenog češnjaka je izvrstan i koristi se kao dodatak jelima. Za sušenje češnjaka plodovi trebaju biti nešto krupniji i zreli, bez vidljivih fizičkih oštećenja ili onečišćenja. Duljina sušenja ovisi o daljnoj preradi i ne bi trebala prelaziti 60 stupnjeva C, a sušenje obično traje od 24 do 36 sati.
Samljeveni češnjak sve je popularniji dodatak jelima jer nakon sušenja i mljevenja ne gubi niti jedno od svojih bogatih svojstava. Uklanjanjem vode samo se povećava kvaliteta sastava češnjaka. Mi u Razvojnom centru uglavnom prerađujemo viškove primarne proizvodnje češnjaka. Ovogodišnji urod je bio nešto slabiji, pa smo uglavnom prerađivali količine po 50-ak kilograma", rekla nam je Valentina Zdunić.
Nekolicina ličkih OPG-ova specijalizirala se za sušenje i preradu češnjaka, iako je među kupcima i konzumentima ovoga povrća i dalje obljubljeno tradicionalno uživanje izvornih plodova. Pri tome je sušeni češnjak ipak nezamjenjiv kada domaćice prilikom kuhanja žele samo malo promijeniti aromu jela.
Blagotvorno djelovanje češnjaka stoljećima uvelike hvali liječnička struka. Adenozin iz češnjaka sprječava stvaranje krvnih ugrušaka. Organske komponente iz češnjaka koje sadržavaju sumpor smanjuju razinu kolesterola i djeluju preventivno na razvoj malignih bolesti. Aminokiseline iz češnjaka utječu na sniženje razine štetnog kolesterola (LDL) u plazmi, odnosno na povišenje koncentracije zaštitnog kolesterola (HDL). Češnjak snižava razinu kolesterola i triglicerida, čak i pri konzumaciji hrane s visokim udjelom masti. Potvrđen je njegov vazodilatatorni učinak (učinak na širenje krvnih žila), pogotovo na perifernim krvnim žilama, odnosno suženim krvnim žilama glave, oka i nogu – moguća korist u tretiranju nekih vrsta glavobolje i bolnih grčeva u potkoljenicama koji se kod nekih starijih ljudi javljaju čak i nakon kraćih šetnji. Konzumiranje češnjaka dovodi do snižavanja krvnog tlaka za pet do deset posto.