(foto Željko Hajdinjak / CROPIX)
Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo je prije desetak dana povećanje novčanih kazni za prekršaje protiv javnog reda i mira, ali iznosi koje predlažu doista su iznenađujući i drakonski s obzirom na to kolika su hrvatska primanja, piše Novi list
Dosad je najveća novčana kazna predviđana Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira bila 170 eura, a MUP za pojedine prekršaje, otkriva to prijedlog zakonskih izmjena koje su uputili u javnu raspravu, predlaže da maksimalna kazna bude čak četiri tisuće eura, što znači da se maksimalna novčana kazna povećava čak 23,5 puta.
Maksimalna kazna kojom država želi disciplinirati građane kako ne bi činili prekršaje protiv javnog reda i mira sada može iznositi gotovo četiri prosječne plaće, dok su prema važećem zakonu maksimalne kazne 16,7 posto prosječne plaće.
MUP predlaže da Sabor zakon usvoji po hitnom postupku.
Novčane kazne se povećavaju za prekršaje za koje je moguće izreći i zatvorsku kaznu, što je devedesetak prekršaja, i to u pojedinim slučajevima na iznose do tisuću ili dvije tisuće eura, ali u nekoliko slučajeva i na četiri tisuće eura.
Maksimalna kazna od četiri tisuće eura tako će se moći izreći onima koji remete javni red i mir na javnom mjestu »izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža«.
Dosad se taj prekršaj kažnjavao novčanom kaznom od 20 do 150 eura, a iz objašnjenja je očito da se povećanjem kazne nastoji spriječiti isticanje simbola ili izvikivanje ustaških ili nacističkih pokliča.
Nove kazne700 do 4.000 eura – Isticanje simbola kojima se izražava ili potiče mržnja 300 do 2.000 eura – Poticanje djeteta na prekršaj 200 do 1.000 eura – Opijanje na radnom mjestu |
MUP tako navodi da je analizom prekršaja protiv javnog reda i mira, u kojima je »prekršaj počinjen isticanjem određenih simbola kojima se izražava ili potiče mržnja ili uzvikivanjem ili pjevanjem navedenog pozdrava (ne navode kojeg pozdrava), utvrđeno da su u većini slučajeva počinitelji proglašeni krivima i kažnjeni novčanim kaznama, ali u iznosima od 25, 27, 53 ili 150 eura«.
Kažu da to nikako nije nije dovoljan iznos kako bi se počinitelji u budućnosti odvratili od činjenja takvih prekršaja.
Tako se za taj prekršaj maksimalna kazna povećava 26,6 puta, dok bi i trenutno predviđena minimalna kazna, ako Sabor usvoji prijedlog – 700 eura, bila četiri i pol puta veća od sadašnje maksimalne i 35 puta veća od sadašnje minimalne.
Koalicijski partneri HDZ-a, odnosno zastupnici manjina, tražili su da Vlada uzvikivanje takvih pozdrava i isticanje parola zabrani i stavi u kazneni zakon, no čini se da su Banski dvori drakonskim kaznama odlučili odgovoriti na taj zahtjev.
Isti raspon kazni predviđen je i za onog tko se na javnom mjestu »ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane i narušavajući njihov mir«.
Puno su puta dosad iz Vlade isticali da je hrvatski javni prostor na udaru neistinitih informacija, pa onome kome se dokaže da izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana, prijeti kazna od 700 do četiri tisuće eura.
Ista je kazna predviđena i za prekršaj omalovažavanja ili vrijeđanja državnih organa, odnosno službenih osoba dok obavljaju svoj posao, te za neovlašteno pucanje iz vatrenog oružja, ispaljivanje raketa, sličnog eksplozivnog ili zapaljivog materijala.
Posebno se pak za svoje financije trebaju zabrinuti građani koji imaju maloljetnu djecu, jer ako njihovo dijete učini neki prekršaj protiv javnog reda i mira, a dokaže se da je to posljedica lošeg odgoja ili zanemarivanja, također bi mogli platiti kaznu od 700 do četiri tisuće eura.
Uz znatno manji iznos roditeljima ili starateljima je i dosad prijetila kazna, ali sada se uz naplatu 700 eura ili čak četiri tisuće eura čini puno važnijim to kako će procjenjivati jesu li tinejdžeri kršili javni red i mir zato što su loše odgojeni ili zanemareni ili zato što su buntovni.
Zanimljivo je i da će roditelji biti jače kažnjeni ako nisu dobro odgojili dijete nego ako su poticali svoje potomke na počinjenje prekršaja jer se predlaže da se roditelj ili staratelj koji potiče dijete na prekršaj kazni novčanom kaznom od 300 do dvije tisuće eura.
Kazna je to koja je predviđena i za one koji u svojim prostorima dopuštaju prostituciju ili one koji na javnom mjestu kockaju ili druge mame na kocku, ali i građane koji druge obmanjuju kad je u pitanju njihov društveni položaj ili upotrebljavaju lažne osobne podatke.
Ista kazna prijeti i onima koji se tuku ili svađaju na javnom mjestu, ali i građanima koji se ne udalje iz skupine kad ih službena ili vojna osoba pozove da se raziđu.
Niže kazne, od 200 do tisuću eura predviđene su za osobe koje na javnom mjestu vrijeđaju ili omalovažavaju moralne osjećaje građana, onome tko daje alkoholna pića pijanoj osobi ili maloljetniku mlađem od 16 godina, ali i onome tko pije ili se drogira na radnom mjestu.
Do tisuću eura kazne prijeti i onima koji istaknu zastavu strane države bez odobrenja, jednako kao i osobama koje na zgradu postave uređaj ili predmet koji može ozlijediti prolaznika.
Neće ubuduće lako biti ni ugostiteljima, jer i oni će platiti kaznu do tisuću eura ako se dokaže da kao odgovorna osoba nisu spriječili narušavanje reda i mira u lokalu iako su to mogli učiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga.
U obrazloženju svog prijedloga MUP navodi da sadašnje sankcije ne utječu na počinitelja da poštuje društvenu disciplinu i druge društvene vrijednosti te da neprimjerenost kazni dolazi do izražaja kod prekršaja gdje je kao sankcija predviđena i zatvorska kazna.
Uspoređujući kazne iz ostalih zakona, navode da je primjerice novčana kazna za vrijeđanje i omalovažavanje službene osobe od 20 do sto eura, dok kazna za srodan prekršaj nepristojnog ili uvredljivog obraćanja ovlaštenom carinskom službeniku od 260 do 9.290 eura.
Ističu i da lokalne jedinice za vrijeđanje komunalnih redara imaju kazne do 260 eura.
Navode primjere iz Zakona o sprečavanju diskriminacije, Zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima i Zakona o javnom okupljanju gdje se kazne za pojedine slične prekršaje penju i iznad šest tisuća eura.
Ističu i primjere u drugim članicama EU-a, među ostalima i Italije i Slovenije, ali iz navedenih iznosa može se zaključiti da će kazne u Hrvatskoj, ako Sabor usvoji predložene izmjene, biti za pojedine prekršaje veće nego u Sloveniji.
Što se tiče odavanja prostituciji, navode nekoliko razloga zbog kojih nisu predložili povećanje kazne, pa kažu da je u posljednjih pet godina evidentiran izrazito mali broj prekršaja odavanja prostituciji, njih 66, te da se u malom broju država članica EU-a kažnjavaju osobe koje se odaju prostituciji.
Tako je u 21 državi prostitucija legalizirana, od čega u njih šest (Austrija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Latvija i Nizozemska) je ona legalna i regulirana, dok je u preostalih petnaest prostitucija legalna, ali neregulirana.
Od država u kojima je prostitucija zabranjena u tri države se kažnjava korisnik usluge (Francuska, Irska i Švedska), dok se u Hrvatskoj kažnjavaju osobe koje se odaju prostituciji.
Navodi MUP i podatak da je 1977. godine, kad je donesen Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, tim zakonom bila predviđena novčana kazna do 2.000 dinara, što je bio iznos od oko 44 posto tadašnje prosječne plaće u SR Hrvatskoj koja je, prema podacima DZS-a, iznosila 4.473 dinara.
U 1994. godini bila je predviđena novčana kazna u rasponu od 50 do 350 DEM, odnosno 190 do 1.330 kuna, što su bili iznosi od 15,2 do čak 106,6 posto prosječne plaće.
Po važećem zakonu kazne se kreću u rasponu od 1,9 do 16,7 posto prosječne plaće. Prihvati li Sabor prijedlog zakona, prekršajna kazna iznosit će i do četiri prosječne plaće.