Snažna prisutnost Europske unije kroz politiku proširenja ključna za stabilnost jugoistoka Europe. Naime, prostor jugoistočne Europe pod sve većim je obavještajnim, medijskim i gospodarskim utjecajem stranih autoritarnih režima, što može destabilizirati i samu Europsku uniju. Međutim, poseban problem za stabilnost tog prostora predstavlja politika Srbije, koja uporno pokušava sjediti na dvije stolice, održavajući vojnu i gospodarsku suradnju s Rusijom te odbijajući uvesti sankcije Moskvi, kaže Sokol
Tomislav Sokol (foto: Davor Pongračić / CROPIX)
Europarlamentarac HDZ-a i Europske pučke stranke Tomislav Sokol jedan je od najvidljivijih hrvatskih zastupnika u Bruxellesu i Strasbourgu. Na nedavnim zasjedanjima Europskog parlamenta postavio je nekoliko vrlo zanimljivih pitanja o kojima smo razgovarali ovih dana.
- U Europskom parlamentu postavili ste pitanje koje se odnosi na zaštitu potrošačkih kredita. Što konkretno tražite?
- U Europskom parlamentu imenovan sam izvjestiteljem Kluba zastupnika EPP-a za novu Direktivu o potrošačkim kreditima. Novim pravilima potrošačko kreditiranje prilagodit će se sveprisutnom trendu digitalizacije, a pritom će se osnažiti položaj potrošača kao slabije ugovorne strane u pravnom odnosu s kreditnim institucijama. Kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a u tekst direktive intervenirao sam sa 150 amandmana, a njima sam, između ostalog, osigurao jasnije informiranje potrošača o kreditima i zabranu praksi koje potiču prezaduženost građana, kao što je slanje nezatraženih kreditnih kartica na kućne adrese. Uz to, osigurao sam da osobe koje su preboljele rak više ne budu diskriminirane u pogledu pružanja financijskih usluga, što je do sad bio slučaj, a izborio sam se i za zabranu prešutnog povećanja limita zaduženja na bankovnim računima. Također, trenutno pregovaramo i o tome da direktivom zabranimo i uznemiravanja potrošača od strane agencija za naplatu potraživanja kao što su prakse učestalog telefonskog nazivanja. Nakon gotovo petnaest godina, vrijeme je da se donesu suvremena pravila koja se odnose na potrošačko kreditiranje, s obzirom na to da postojeća u dovoljnoj mjeri ne štite građane Europske unije.
- U vezi kredita, izradili ste i studiju za potrebe Europskog parlamenta. Koje su njezine glavne teze?
- Čim sam shvatio da europske institucije ne raspolažu s podacima o tome koliko građana u Europskoj uniji koristi minuse na tekućim računima i koliki je razmjer rizika kojem su građani izloženi zbog tog skupog financijskog proizvoda, zatražio sam od Europskog parlamenta da izradi detaljnu studiju na tu temu. Studija je pokazala je da je preko 340 milijuna bankovnih računa građana u Europskoj uniji opterećeno problemima takozvanih minusa. To je alarmantan pokazatelj jer je studija također pokazala da su prekoračenja jedan od najskupljih oblika zaduženja građana i da mogu lako dovesti do prezaduženosti građana. Pritom smo ostali iznenađeni da kamate na minuse idu i do 35 posto kao što je slučaj na Malti.
- Tolike kamate plaćaju najsiromašniji?
- Da, pokazalo se da zaduženja u obliku prekoračenja uglavnom koriste osobe slabijeg imovinskog stanja i da one zapravo plaćaju najvišu cijene kredita, što ih dovodi do prezaduženosti. Međutim, studija je pokazala i da dosadašnje zakonodavstvo u dovoljnoj mjeri ne štiti potrošače. Zato mi je drago da sam se kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a za novu Direktivu o potrošačkim kreditima izborio za snažniju pravnu poziciju potrošača kao slabije ugovore strane u odnosima s bankama. Tako banke više neće moći bez prethodne najave ili bez davanja mogućnosti obročne otplate zatražiti povrat minusa, već će o tome morati potrošače obavijestiti u razumnom roku te im ponuditi mogućnost obročne otplate. Osim toga, osigurao sam i zabranu jednostranog povećanja limita zaduženja.
- Predlažete EU digitalnu zdravstvenu putovnicu kojom će liječnici u uniji moći imati pregledniji pristup pacijentima iz drugih država članica. Možete li to pojasniti?
- Komisija je u svibnju prošle godine predstavila zakonodavni prijedlog EU digitalne zdravstvene putovnice, a trenutno je na potezu Europski parlament ispred kojeg sam izabran za glavnog izvjestitelja te ću formirati glavno stajalište Parlamenta vezano za navedeni zakonodavni prijedlog. EU digitalna zdravstvena putovnica predstavlja važnu prekretnicu u digitalnoj transformaciji zdravstva u Uniji. Zamišljeno je napraviti digitalni prostor u kojem će građani moći izravno, jednostavno i besplatno pristupiti podacima u elektroničkom obliku putem računala ili mobitela, ali bit će i u mogućnosti podijeliti svoje zdravstvene podatke sa zdravstvenim stručnjacima u svojoj državi ili u drugim državama članicama te tako dobiti pristup boljoj zdravstvenoj zaštiti. Pritom bih istaknuo da će građani imati potpunu kontrolu nad svojim podacima te da će biti poštovani sigurnosni protokoli najviših razina kada je u pitanju zaštita osobnih podataka. Radi se o najvažnijem europskom zakonu u području zdravstva u ovom mandatu, a moj glavni prioritet je jačanje interoperabilnosti te olakšavanje razmjene zdravstvenih podataka za bolje funkcioniranje prekogranične zdravstvene zaštite. Na taj način olakšat ćemo hrvatskim građanima liječenje u inozemstvu i povećati pristup jednakoj zdravstvenoj zaštiti u svim državama članicama EUa.
- Koliko to poboljšava zdravstvenu skrb u regijama blizu granice poput Istre?
- Činjenica je da razmjena usluga s drugim susjednim državama članicama puno više dolazi do izražaja u pograničnim regijama nego u ostalim dijelovima Hrvatske. Isto vrijedi i za zdravstvene usluge te je razmjena zdravstvenih podataka u tom smislu još važnija. U pojedinim pograničnim regijama u EU-u neke specijalizirane usluge zdravstvene zaštite mogu biti dostupnije preko granice nego u istoj državi članici. Kontinuitet skrbi i brz pristup osobnim elektroničkim zdravstvenim podacima u tom kontekstu vrlo su važni za stanovnike pograničnih regija, koji često prelaze granicu radi posla. Tako će oni građani koji primjerice rade u Sloveniji ili Italiji te tamo također koriste zdravstvene usluge, moći podijeliti svoje zdravstvene podatke iz Hrvatske s liječnicima u tim državama.
- Na koji način bi se mogla zaštiti neprehrambena materijalna dobra iz zemalja članica EU-a? Govorili ste o zaštiti paške čipke i drugih autohtonih vrijednosti?
- Pravom Europske Unije štite se oznake zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne i prehrambene proizvode kao što su nadaleko poznati dalmatinski pršut i slavonski kulen. Međutim, europsko zakonodavstvo ne poznaje pravni instrument zaštite neprehrambenih, tradicijskih proizvoda, a takvih je hrvatska kulturna baština prepuna. Uz različita nacionalna pravila o zaštiti neprehrambenih proizvoda, dodatan problem je i činjenica da na unutarnjem tržištu ne postoji prekogranični sustav za uzajamno priznavanje nacionalnih sustava zaštite. Paška čipka, šibenski botun ili pak slavonski zlatovez samo su neki od tradicijskih dragulja našeg kraja čija se tehnika izrade brižno čuvala i prenosila s generacije na generaciju. Predugo su tradicijski neprehrambeni proizvodi bili nezaštićeni i stoga je krajnje vrijeme da europskim zakonodavstvom prepoznamo vrijednost naše kulturne baštine i zaštitimo vrijedan rad lokalnog stanovništva od krivotvorina iz trećih država. Ponosan sam stoga da upravo u Europskom parlamentu dovršavamo rad na pravilima o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode. Ona će zajamčili da nitko neće ostvariti korist nauštrb tradicionalne proizvodnje.
- Prosecco ili prošek, kada će završiti ta rasprava? I kako?
- Unatoč tome što hrvatski prošek i talijanski prosecco nisu isto piće, pojedini talijanski političari i dalje pokušavaju spriječiti hrvatske proizvođače da upotrebljavaju naziv prošek i na tome skupiti političke bodove. Naravno da to ne dopuštam. Zato se kontinuirano zalažem za zaštitu hrvatskog prošeka i neumorno objašnjavam zastupnicima u Europskom parlamentu da se naziv prosecco odnosi na lagano pjenušavo vino, dok je hrvatski prošek gusto, slatko vino proizvedeno od prezrelih bobica autohtonih dalmatinskih vinskih sorti. Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede ponovno podnijelo zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza prošek, zahtjev je u rujnu 2021. objavljen u Službenom listu Europske unije. U iščekivanju konačne odluke čvrsto vjerujem da će Komisija uvažiti našu argumentaciju i odobriti zaštitu tradicionalnog izraza prošek.
- Europska unija uvodi jedinstveni punjač za mobitele. O čemu se točno radi i kada ćemo mobilne uređaje moći puniti jedinstvenim punjačem?
- Europska unija od 2024. uvodi jedinstveni punjač za mobitele i drugu elektroničku opremu. USB-C tako će uskoro postati standardni utor za sve pametne telefone, a od 2026. tom će obvezom biti obuhvaćena i prijenosna računala. Međutim, put do uvođenja jedinstvenog punjača nije bio lak ni jednostavan. Proizvođači mobitela dugo su uvjeravali da će se problem s gomilanjem punjača riješiti dobrovoljno, različitim neobvezujućim mehanizmima što naravno nije rezultiralo konkretnim koristima za potrošače. Kad sam postao zastupnik u Europskom parlamentu nisu mi svi vjerovali da ćemo uspjeti uvesti jedinstveni punjač jer su lobiranja tehnoloških divova uistinu bila do tada neviđena. Međutim, već nakon šest mjeseci u Europskom parlamentu uspio sam s kolegama zastupnicima na dnevni red staviti rezoluciju kojom zahtijevamo uvođenje jedinstvenog punjača. Ta je rezolucija usvojena s čak 582 glasa za i već sam tada bio svjestan da smo time postigli veliku pobjedu za sve potrošače u Europskoj uniji. U konačnici, novi je zakon usvojen prošle godine i uskoro će potrošači moći sve mobitele puniti jedinstvenim punjačem, a procjene govore da će time potrošači uštedjeti do 250 milijuna eura godišnje.
- Jedna od tema o kojima ste govorili je i proširenje EU? Koliko je realno proširenje na zemlje Zapadnog Balkana, posebice s obzirom na vlasti u Beogradu i prilike u BiH?
- Snažna prisutnost Europske unije kroz politiku proširenja ključna za stabilnost jugoistoka Europe. Naime, prostor jugoistočne Europe pod sve većim je obavještajnim, medijskim i gospodarskim utjecajem stranih autoritarnih režima, što može destabilizirati i samu Europsku uniju, a to sam naglasio i govoreći na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Međutim, poseban problem za stabilnost tog prostora predstavlja politika Srbije, koja uporno pokušava sjediti na dvije stolice, održavajući vojnu i gospodarsku suradnju s Rusijom te odbijajući uvesti sankcije Moskvi. Sve dok se Srbija jasno ne odredi pripada li politički, kulturno i civilizacijski Zapadu, za nju nema mjesta u Europskoj uniji! S druge strane, ohrabruje činjenica što je Bosni i Hercegovini dodijeljen status kandidata za članstvo u EU-u. Međutim, sustavna reforma izbornog zakonodavstva koja će do kraja osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda tek treba uslijediti i o njoj će ovisiti daljnja dinamika europskih integracija BiH.
- Smatra li se Crna Gora, s obzirom na tamošnju političku nestabilnost, još uvijek favoritom za ulazak u EU?
- Crna Gora je država duge povijesti vlastite samostalnosti i suživota pripadnika različitih vjerskih i nacionalnih skupina, a njeni lideri trebaju i dalje aktivno održavati takav suživot. Nažalost, politička situacija u Crnoj Gori u zadnje vrijeme zabrinjava ponajprije zbog uplitanja antieuropskih političkih snaga u unutarnje stvari Crne Gore, zbog čega je potrebno suprotstaviti se hegemonističkim idejama koje dolaze iz Beograda, kao što je "srpski svet". Nedavno je u Crnoj Gori, protivno preporukama Venecijanske komisije, od strane prosrpske većine u Skupštini izmijenjen Zakon o predsjedniku, čime je ova zemlja zapala u ustavnu krizu bez presedana. Nesporno je da takva praksa ne doprinosi daljnjoj europskoj integraciji Crne Gore i zato se nadam da će politički dionici u Crnoj Gori odlučno suprotstaviti onima čiji je cilj dovesti u pitanje postojanja crnogorske nacije i njezine samobitnosti.
- Ukrajina je zemlja kandidat za EU. No, ima li šanse da se to dogodi prije nego što završi rat?
- Dodijelivši status kandidata Ukrajini, Europska unija poslala je snažnu političku poruku da je agresija na Ukrajinu napad na europske vrijednosti i naš način života. S druge strane, time je pokazala solidarnost s ukrajinskim narodom koji već godinu dana hrabro odolijeva ruskim napadima. Kad je u pitanju europska integracija Ukrajine, Europska unija uvažava znatne napore koje Ukrajina posljednjih mjeseci ulaže u postizanje ciljeva na kojima se temelji njezin status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i pozdravlja napore Ukrajine u pogledu reformi u tako teškim vremenima te je potiče da nastavi tim putem i ispuni uvjete navedene u mišljenju Komisije o zahtjevu za članstvo da bi napredovala prema budućem članstvu u EU-u. Drugim riječima, punopravno članstvo uslijedit će tek nakon provođenja reformi, a u ovom trenutku uistinu je nezahvalno prognozirati kada će to biti.
- Kako gledate na poziciju Hrvatske u pogledu podrške Ukrajini i jedinstvu EU prema toj krizi? Britanski The Spectator nazvao je hrvatskog predsjednika lomiteljem jedinstva EU zemalja?
- Hrvatska je ujedinjena u solidarnosti s Ukrajinom, a hrvatski narod koji ima neposredna ratna iskustva najbolje može razumjeti patnju s kojom se Ukrajinci suočavaju. Uz to, Europska unija pokazala je podršku bez presedana i od početka se jasno svrstala među one koji osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu. Ukupna pomoć Europske unije i njezinih država članica Ukrajini i ukrajinskom stanovništvu dosad iznosi najmanje 67 milijardi eura. To je pokazatelj istinske europske solidarnosti.