Prof. dr. Vili Beroš godinu je dana ministar zdravstva, jednako koliko traje i pandemija koronavirusa, zbog čega će zasigurno ostati zapamćen kao “COVID ministar”, piše Večernji.

Na pitanje u kojoj fazi je prijedlog reforme sustava zdravstva, ministar Beroš odgovorio je: "Pandemija Covid-19 zahtijevala je od svih nas potpuno promišljanje na koji način djelovati i prilagoditi zdravstveni sustav. U tom pogledu pitanje reforme zdravstva i načina na koji bi sustav zdravstva ubuduće trebao izgledati uvelike se razlikuje od prijašnjih promišljanja mojih prethodnika. U tom pogledu dobra mreža zdravstvene infrastrukture se sada ne promatra kao nedostatak, već kao značajna prednost pred drugim državama koje izdvajaju i znatno više za zdravstvenu zaštitu".

"Na temelju prijašnjih pokušaja reforme svjesni smo da se sustav cjelovite reforme ne može dogoditi preko noći, već s novim saznanjima pristupamo promišljeno i zajedno s drugim dionicima, prije svega s Ministarstvom financija, zajednički radimo za postizanje financijske održivosti zdravstvenog sustava", dodao je.

"Svjedoci smo da su prihodi naših bolnica koje su na prvoj liniji obrane od Covid-19, zbog nedovoljnog izdvajanja za zdravstvo u prosjeku jednaki ili čak i viši od troškova plaća zaposlenih. I to je osnovni razlog zašto se stvaraju dugovi. Nekoliko puta naglašavali smo da je, prema podacima EUROSTAT-a, izdvajanje Republike Hrvatske za zdravstvo 861 euro po stanovniku ili 6,8 posto BDP-a, a u EU prosjek iznosi 3100 eura ili 9,9 posto BDP-a. Slovenija izdvaja 1830 € po stanovniku, više nego dvostruko od RH, a Italija 2533 € odnosno triput više od Hrvatske. Stoga se pitanje povećanja izdvajanja za zdravstvo, neovisno iz kojih izvora, svakako stavlja u primarni fokus", rekao je.

Na pitanje planiraju li dirati u dopunsko osiguranje, rekao je: "Dodatno fiskalno opterećenje građana nije na stolu te se traži prostor za povećanje proračunskog izdvajanja sa svim relevantnim dionicima na razini Vlade".

"Pet je ključnih razloga za porast i problematiku dugovanja: nedovoljno financijsko izdvajanje za zdravstvo i porast plaća u zdravstvu, porast prava pacijenata, demografska struktura stanovništva, razvoj medicinske tehnologije i novih modela liječenja i lijekova te pandemija Covid-19. Uz već spomenuto nedovoljno financijsko izdvajanje po stanovniku, moramo istaknuti da je trošak plaća u zdravstvenim ustanovama porastao u prosjeku za 24 posto u zadnje četiri godine", naglasio je Beroš pa nastavio:

"Prava pacijenata zadnjih 10 godina su se samo povećavala, dok je financijski doprinos, primjerice u obliku dopunskog osiguranja, zadnjih osam godina nepromijenjen, 70 kn mjesečno, ili čak i smanjen. Također morate znati da samo 1/3 osigurane populacije plaća doprinose te da imamo nepovoljnu demografsku strukturu koja također negativno utječe na zdravstvenu financijsku bilancu. Kao Vlada smo svjesni socijalne osjetljivosti povećanja bilo kojih dodatnih fiskalnih davanja, no moramo biti svjesni da trošak zdravstva košta i da ga netko mora podmiriti. Vjerujem da će Vlada i Ministarstvo financija pronaći izvor dodatnog izdvajanja za zdravstvo".