Svjetsko gospodarstvo raste najslabije u 10 godina, vlade pasivne - OECD

(Hina/EPA)

Svjetsko gospodarstvo raste najsporijim tempom od financijske krize budući da vlade prepuštaju poticanje investicija središnjim bankama, poručila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u najnovijem izvješću.

Svjetsko će gospodarstvo u ovoj i sljedećoj godini rasti 2,9 posto, najslabije u posljednjih deset godina, izračunali su u OECD-u, snizivši procjenu za 2020. za 0,1 postotni bod.

Kakvu-takvu utjehu ulijeva njihova prognoza da bi u 2021. godini gospodarstvo također trebalo rasti 3,0 posto, doduše samo ako se nizu aktualnih rizika, od trgovinskih ratova do neočekivano oštrog kineskog usporavanja, ne pridruže novi.

Više ipak zabrinjava činjenica da se vlade ne hvataju u koštac s globalnim izazovima poput klimatskih promjena, digitalizacije gospodarstva i urušavanja multilateralnog poretka uspostavljenog nakon pada komunizma.

"Bilo bi pogrešno pri kreiranju politike tretirati te promjene kao privremene čimbenike koji se mogu riješiti monetarnom ili fiskalnom politikom - oni su strukturne prirode", upozorava u izvješću glavna ekonomistica OECD-a Laurence Boone.

Ne bude li jasno definirana politika prema tim pojavama, "neizvjesnost će i dalje biti vrlo izražena, što će naštetiti perspektivama rasta", dodala je Boone.

Među najvećim gospodarstvima, SAD bi ove trebao rasti 2,3 posto, za 0,1 postotni bod slabije no što je OECD prognozirao u rujnu, zbog slabljenja fiskalnog impulsa koji su stvorili niži porezi i slabosti američkih trgovinskih partnera.

U 2020. i 2021. najveće svjetsko gospodarstvo rast će dva posto, pa u OECD-u drže da bi dodatno smanjenje kamatnih stopa bilo opravdano samo ako rast bude slabiji no što se procjenjuje.

Kina, koja nije članica OECD-a ali ima status promatrača, porast će ove godine 6,2 posto, za 0,1 postotni bod snažnije no što su u OECD-u predviđali u rujnu. U idućoj godini rast bi trebao usporiti na 5,7 posto, te na 5,5 posto u 2021., zbog trgovinskih tenzija i postupnog premještanja težišta s izvoza na domaću potražnju.

Gospodarstvo eurozone rast će ove godine 1,2 posto, te 1,1 posto u 2020., što je po 0,1 postotni bod više no što je OECD prognozirao u rujnu. U 2021. tempo rasta trebao bi ponovo dosegnuti slabašnih ovogodišnjih 1,2 posto.

U OECD-u pritom upozoravaju da bi obnovljeni monetarni poticaji, u vidu kupnje obveznica, imali vrlo skroman učinak na gospodarski rast ako članice eurozone ne potaknu ulaganja.