ZAGREB
Paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata vrijedan 4,8 milijardi kuna - duža
(Hina/EPA)
Premijer Andrej Plenković predstavio je u srijedu paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, a među mjerama su niženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike itd.
"Paket koji predstavljamo je vrijedan 4,8 milijardi kuna. Ovaj paket rađen je sustavno, on je pravovremen, kvalitetno pripremljen i sveobujvatan. Paket se odnosi se na kućanstva, na poduzeća i na poljoprivrednike. On je univerzalan, jer je usmjeren svim korisnicima. Ublažavamo rast cijena električne enerije i HEP će podnijeti dio tereta, što je i normalno u ovakvim okolnostima. Paket se odnosi za kućanstva, na potpore za trošak plina za kućanstva, na porezna rasterećenja, na socijalne naknade za građane u riziku od energetskog siromaštva, dodatno za umirovljenike jednokratnom naknadom, za poduzeća potpore za trošak plina poduzetnicima te poseban program potpora za poljoprivrednike i ribare", rekao je premijer na predstavljanju paketa mjera u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci.
Osvrćući se na kontekst u kojem Vlada reagira, Plenković je istaknuo da je globalni porast cijena izazvao val poskupljenja u cijeloj Europi.
Među razlozima za rast cijene plina naveo je kako je nakon covid krize povećana potražnja te su države Azije spremne na nabavu po višim cijenama, tu je situacija i s Rusijom i njenom ograničenom proizvodnjom, dok plinovod Sjeverni tok 2 još nije u funkciji. Norveška nije u mogućnosti povećati proizvodnju, potražnja u Europi je veća radi gospodarskog oporavka i hladnije zime, itd.
U EU su krajem prošle godine prosječne cijene električne energije porasle za 30 posto, a plina 70 posto i više, naveo je premijer, dodajući kako hrvatska kućanstva do početka travnja imaju nepromijenjene cijene.
Paket mjera će se tako i početi primjenjivati od 1. travnja ove godine, jer će primjerice u sustavu PDV-a biti potrebne i zakonske izmjene.
Limitira se rast cijena struje na 9,6 posto, a plina do najviše 20 posto
Premijer je istaknuo kako bi bez Vladinih mjera cijene struje porasle za 23 posto, a plina za 79 posto, dok se mjerama Vlade kod električne energije limitira rast cijena na 9,6 posto, a plina do najviše 20 posto.
Po podatcima koje je iznio, kućanstva u Hrvatskoj danas godišnje za struju potroše oko 3.400 kuna, a da se ništa ne napravi to bi raslo za 782 kune, na 4.182 kune prosječno u godini dana, dok će s Vladinim mjerama narasti na 3.725 kuna, odnosno 325 kuna godišnje.
"Mjerama smo uštedjeli našim građanima 457 kuna", rekao je Plenković, dodajući kako će se ograničenjem porasta naknada za električnu energiju, što se ponajprije odnosi na HEP, rasteretiti kućanstva za oko 460 milijuna kuna.
"Na ovaj način značajno ublažavamo rast cijene električne energije za naše sugrađane", ustvrdio je.
Kućanstvima potpora za plin od 10 lipa po kWh
Mjere za plin odnose se na potpore za sva kućanstva koja koriste plin, i to direktno na računu potpora od 10 lipa po kilovatsatu (kWh).
Iznos popusta iskazuje se na računu posebnom stavkom, a opskrbljivači će zahtjev za nadoknadom za popust slati Ministarstvu gospodarstva, koje će ga podmirivati svaki mjesec od travnja 2022. do ožujka 2023. godine.
Trošak te mjere je 600 milijuna kuna, a njeno financiranje će se osigurati prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova na dražbi u Hrvatskoj, kazao je Plenković.
Potporu će dobiti i mikro, mali srednji poduzetnici s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati (GWh), i ta će potpora iznositi 15 lipa po kWh.
Potpora se ostvaruje vaučerom na iznos potpore male vrijednosti. Poduzetnici se prijavljuju za potporu kroz aplikaciju Hamag-Bicro koja generira odluku o dodjeli potpore i vaučer na ukupni iznos potpore procijenjen na osnovi pojedinačne referentne godišnje potrošnje. Svaki mjesec se subvencionirani iznos odbija s vaučera dok ga ne potroši ili zaključno s računom za ožujak 2023. godinom.
Projicirani trošak te mjere za mikro, male i srednje poduzetnike je 600 milijuna kuna, a također će se financirati prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova na dražbi u Hrvatskoj, rekao je premijer.
Smanjenje PDV-a na plin, poljoprivredne proizvode...
Najavio je i mjere u sustavu PDV-a - zakonskim će izmjenama stopa PDV na plin i toplinsku energiju biti trajno snižena s 25 na 13 posto, čime se PDV na struju, plin i na toplinsku energiju izjednačava.
U ovim iznimnim okolnostima, PDV na plin će se smanjiti s 25 na 5 posto od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. godine, istaknuo je Plenković.
PDV na pelet, briket, sječku i ogrjevno drvo spušta se s 25 na 13 posto.
Da bi se građanima olakšalo i smanjio udar na njihov standard ide se dodatno i na smanjenje stope PDV-a na hranu - s 13 na 5 posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječja hrana, troškovi u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticidi) te s 25 na 5 posto na maslac i margarin.
PDV na higijenske uloške i tampone bit će snižen s 25 na 13 posto, a na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25 i 13 posto na 5 posto.
Vrijednost poreznih rasterećenja kroz sustav PDV-a procjenjuje se na 2,1 milijarde kuna.
Mjere za socijalno ugrožene
Vladin paket u sustavu socijalnih naknada za ugrožene kupce energenata predviđa proširenje obuhvata tih korisnika i povećanje naknade.
Tako se zadržavaju postojeći korisnici - korisnici zajamčene minimalne naknade (51.000 osoba) i korisnici osobne invalidnine i njihovi članovi kućanstva (40.000 osoba), a obuhvat se proširuje i na korisnike nacionalne naknade za starije osobe (5.700 osoba).
Uz to, naknada, koja se sada dobiva za električnu energiju, proširuje se i na plin te se udvostručuje mjesečni iznos - s 200 na 400 kuna.
Godišnji iznos te mjere je oko 300 milijuna kuna.
Predviđena je i mjesečna naknada za pružatelje socijalnih usluga - za 46.000 primatelja. Cilja se na pravne osobe kojih je 1.100 i koje skrbe o 40 tisuća korisnika - oni će dobiti mjesečnu naknadu od 1.000 do 4.000 kuna.
Naknada će biti dostupna i udomiteljskim obiteljima - mjesečna naknada od 400 kuna za 2.570 udomiteljskih obitelji i 6000 korisnika. Ukupni iznos mjere je 33 milijuna kuna.
Energetski dodatak za umirovljenike
Premijer je najavio i energetski dodatak za 721.000 umirovljenika s mirovinom do 4.000 kuna, a iznos (od 400 do 1.200 kuna) ovisit će o visini mirovine.
Tako će umirovljenici koji imaju mirovinu do 1.500 kuna dobiti jednokratnu naknadu u iznosu od 1.200 kuna, oni s mirovinom od 1.500 do 2.000 kuna mirovine naknadu od 900 kuna, s mirovinom od 2.000 do 3.000 kuna od 600 kuna, a oni s mirovinom od 3.000 do 4.000 kuna dobit će naknadu od 400 kuna.
Ukupan iznos te mjere za umirovljenike je 470 milijuna kuna, rekao je premijer.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović je, odgovarajući na novinarske upite hoće li se umirovljenici morati prijavljivati za naknade ili će to ići automatski, objasnio kako će to, slično kao i u slučaju covid dodatka lani, ići automatizmom, osim eventualno za one koji imaju inozemne mirovine.
Pomoć poljoprivrednicima i ribarima
Paket mjera predviđa i potpore za poljoprivrednike i ribare, uz ostalo potpora male vrijednosti poljoprivrednicima za nabavu umjetnog gnojiva.
Procjenjuje se da će mjerom biti obuhvaćeno 88.000 poljoprivrednih gospodarstava, a vrijednost se procjenjuje na 200 milijuna kuna, dok se u ribarstvu iznos procjenjuje na 50 milijuna kuna (za 2000 ribara i uzgajivača ribe).
Ovaj paket mjera je jedan od najsveobuhvatnijih u EU, rekao je premijer te dodao kako se ovim učinkovito i značajno ublažava rast cijena plina i struje te rast cijena hrane i drugih potrepština.
"Ovaj je paket i univerzalan i solidaran, a posebno je usmjeren na najosjetljivije skupine stanovništva. On će pridonijeti, već treći put u našem mandatu, i očuvanju radnih mjesta i kupovnoj moći građana", istaknuo je Plenković.
A ono što je posebno bitno, budući da očekujemo rast BDP-a u prošloj godini, ovaj paket mora pridonijeti nastavku tog trenda - snažnom gospodarskom oporavku, konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, poljoprivredi i ribarstva, poručio je.
Odgovarajući na niz novinarskih upita koliko bi smanjenje PDV-a moglo utjecati na cijene tih proizvoda, premijer je rekao kako smo tržišna ekonomija, a postoje trenutci koji zahtjevaju društvenu odgovornost i solidarnost svih aktera.
Upitan zašto nisu uvedeni kontrolni mehanizmi protiv poskupljenja barem za proizvode koji idu na pet posto PDV-a, Plenković je rekao da će Ministarstvo gospodarstva pratiti rast cijena i ponašanje pojedinih aktera na tržištu.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da smo u nekoliko navrata doživjeli da spuštanje stope PDV-a ne mora nužno koincidirati sa spuštanjem cijena pojedinog artikla ili usluga. Vlada je svjesna tih okolnosti i činjenice da smo tržišno gospodarstvo te da jedino element konkurentnosti može utjecati na ovo o čemu govorimo, da snižena cijena PDV-a bude reflektirana i u sniženoj cijeni, dodao je.
Marić je najavio i kako će, u skladu s mjerama, biti ažurirane i makroekonomske projekcije, a na upit hoće li se ići u rebalans proračuna odgovorio kako u ovom trenutku nema potrebe za tim "Međutim, što će biti u nastavku godine vidjet ćemo. U ovom trenutku nema potrebe za rebalansom proračuna", rekao je.
Upitan za podizanje naknada Hrvatske pošte i Fine, odgovorio je da svaki od tih aktera mora dobro razmisliti i vidjeti i cjelokupni društveni i općeniti trenutak u kojem se nalazimo. "Trebamo svi skupa pokazati solidarnost i odgovornosti u ovim vremenima", ponovio je Marić.
Na upit o prešutnim minusima u bankama, rekao je kako već duže vremena traju napori Vlade da s to regulira, da se napravi mjera koja će značiti povratak instituta dozvoljenog, odnosno dopuštenog minusa ili prekoračenja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
