Euro tone, dolar se drži i traži se po cijelom svijetu. Danas oko 15.30 sati došlo je do definitivnog proboja dolara - koji je prvi put nakon čak 20 godina vredniji nego euro. Tečaj je u jednom trenutku bio 0.995, dakle za jedan euro dobivalo se manje od jednog dolara. Podsjetimo, tamo na vrhuncu 2008. za jedan euro dobivalo se čak 1,6 dolara. Od tada do danas, uz brojne amplitude, dolar prema euru uglavnom je rastao i nakon nekoliko dana plesa oko pariteta (omjera 1:1) - danas je dolar preskočio euro, barem u jednom dijelu dana, jer tržište je nepredvidivo i možda se euro vrlo brzo vrati nazad…

Rast dolara prema euru je samo jedna od posljedica kotrljajuće krize koja se približava Europi, iako naravno neće biti pošteđen nitko u svijetu. Ne pamti se posljednja dva desetljeća da su euro i dolar bili gotovo izjednačeni, a očito se procjenjuje da je američka valuta u ovom trenutku sigurnija od europske.

Kriza dolazi i to je svima jasno, pa raste potražnja za dolarom, koji daje neku sigurnost da će ostati stabilan i ako recesija zakuca na vrata. Američka valuta se traži na sve strane, ne samo od građana već i kompanija koje misle da će tako lakše očuvati svoj novac.

Vrtoglavo dolar jača u odnosu na euro, ali i prema funti, jenu, pa i kineskom juanu. Kako raste strah da će europske ekonomije stati zbog nedostatka plina, dolar postaje sve privlačniji. Iskustvo govori da je ulaganje u dolar bilo dobro i u vremenima teških kriza, kada su druge valute propadale, a američka se održala. Ne bi zato bilo neko posebno iznenađenje da idućih dana tečaj bude još nepovoljniji za europsku valutu.

Kako je nemoguće predviđati mjesece koji slijede, tako je nemoguće i prognozirati kakav će biti omjer između eura i dolara ako se političke, pa onda i ekonomske prilike još više zaoštre. Sada je potpuno jasno da rat u Ukrajini neće tako brzo završiti i da se sve više prelijeva i na ekonomski plan. Europska unija vukla je poteze koji nisu dali rezultat, a posljedica toga je najava da će Rusi obustaviti isporuku plina europskim državama. Za mnoge, prije svega Njemačku, to bi bila katastrofa, jer se njihovo gospodarstvo dugo ne bi oporavilo. A čim je u pitanju poslovanje Nijemaca, onda je tek pod znakom upitnika poslovanje svih onih koji su vezani za to tržište. Naravno, to je i Hrvatska.

Amerikanci se bore s inflacijom tako što podižu kamatne stope i može se očekivati nastavak tog procesa. Europljani su skeptični ili bar ne slijede brzo trendove iz Amerike, što se odrazilo i na euro.

S druge strane, europske jake ekonomije sada imaju dodatne troškove, energenti su otišli u nebo i sve to dovelo je do sumnji u europsku valutu da će se moći efikasno na svjetskom planu nositi s dolarom. Za sada korist imaju samo Amerikanci, ali i to je priča s dva kraja. Kao i pitanje do kada će tako biti.

Američki predsjednik Joe Biden otišao je u Izrael, ali je s jednim okom okrenut Iranu i događajima u Europi. Također, Amerikanci traže jačanje saveznika sa zemljama koje su najveći izvoznici nafte, a krajnji je cilj da njihova ekonomija najmanje strada. Svakodnevno ipak dolaze signali da će biti teško očuvati ekonomiju, a ako i Amerika, usprkos jakom dolaru, osjeti krizu, onda je posve jasno da će biti svjetska kriza s krajnje nepredvidljivim ishodom.

I dok Amerikanci neće trpjeti zbog obustavljanja poslova s Rusima, za Europljane i europsku valutu mjeseci do kraja godine mogli bi biti presudni. Iz više razloga. Nitko, pa ni Nijemci ne mogu u tako kratkom periodu naći alternativu za rusku naftu i plin, nitko ne može izdržati ogromne cijene energenata koje onda povlače i rast cijena hrane i svega drugog. Teško da će tu pomoći i podizanje kamatnih stopa da se očuva kurs eura, a kako vlada opće mišljenje da su "Amerikanci sigurniji", onda je jasno da će rasti i potražnja za dolarom.

Sve što se sada događa najava je novih geopolitičkih odnosa u svijetu, koji će se naravno odraziti i na valute. Sankcije nisu "ubile" Ruse, rublja je očuvana, doduše na umjetni način, ali je sačuvana. Kinezi se nadaju da će biti konačni dobitnici, ali i to je pod znakom pitanja. Ni njihovoj ekonomiji više ne cvjetaju ruže na način kao prije, a izborom novog rukovodstva Kine pokazat će se ima li Xi Jinping moć zadržati vlast kao do sada. Naime, mnogi bogati Kinezi pribojavaju se da će kriza zaustaviti i kineski rast, što bi značilo smanjenje proizvodnje i početak velikih problema za kineske građane.

Europljani po svom starom običaju čekaju da vide što će se dogoditi, a Europska unija koju vodi mlako i slabo vodstvo povukla je poteze koji bi za ujedinjenu Europu mogli biti kobni. Padne li euro još više rast će i nezadovoljstvo građana koji neće moći sačuvati novac koji su stekli. Iz Bruxellkesa sada uporno ponavljaju da je bolje u kriznim vremenima biti zajedno, što nije netočno, ali je pitanje koliko će se to "primiti" u zemljama koje će kriza najviše pogoditi.

Kada je riječ o Hrvatskoj, ulazimo u eurozonu u najnezgodnijem vremenu. Niti jedna zemlja do sada nije postala članica u vrijeme inflacije, a sigurno je samo to da sa skupim dolarom postaju i viši troškovi uvoza. Dođe li do problema s plinom u Europi, nastavit će se negativni trendovi za europsko gospodarstvo, a vrlo brzo će se to odraziti i na hrvatsko. Sve ono sa čime se sada ponosimo, od podizanja kreditnog rejtinga na dalje, palo bi u vodu preko noći. Ostaje nada da se to neće dogoditi, bar ne u kratkom vremenu, pa da će biti novih inicijativa koje bi spasile nacionalne ekonomije, pa tako i hrvatsku. Ali činjenica je da se jaki i moćni uvijek brže i lakše snađu od siromašnih i slabih.

Probleme sa skupim dolarom osjećaju već i mnoge siromašne zemlje koje kupuju poljoprivredne proizvode na svjetskom tržištu u dolarima. Novaca naprosto više nemaju, pa nije nemoguće da se mnogi u narednom periodu nađu pred nemoguće rješivim problemom gladi. Pogotovo što i Ukrajince čeka težak scenarij jer ne mogu izvoziti svoje proizvode na svjetsko tržište. Ostaje naravno i pitanje koliko će se moći otplaćivati dugovi, hoće li slijediti i financijska kriza.

Jasno je samo to da u dogledno vrijeme ništa više neće biti kao što je bilo. Ostaje na vodstvima svake pojedine zemlje da nađu izlaz u vremenima koja dolaze, sa skupim dolarom i oslabljenim eurom. Ostaje i nova verzija one stare priče da je Hrvatska ušla u Europsku uniju kada se ujedinjena Europa našla pred zidom zbog brojnih problema, a sada i u eurozonu kojoj prijeti kriza neviđenih razmjera.

Povezane vijesti

• Dolar nastavlja rasti kao lud, a s njim i cijena gotovo svega. Nad europsku ekonomiju se nadvila dužnička kriza
• Američko gospodarstvo je opet u uzletu, europsko i dalje na rubu recesije. Ovo je glavni razlog
• Unatoč sankcijama u Rusiji završile milijarde dolara i eura