(Hina/EPA)
Prodana naklada svih dnevnih novina u Hrvatskoj lani je iznosila 53,3 milijuna primjeraka, što je u odnosu na 2018. smanjenje za 12 posto, dok je prodana naklada tjednika pala za 15 posto, objavila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, prema čijim podacima je najprodavaniji dnevnik "24sata", a tjednik "7Dnevno".
AZTN je u srijedu objavio podatke iz redovitog istraživanja tržišta tiska u Hrvatskoj u 2019. godini, na uzorku od ukupno 37 novinska nakladnika i distributera tiska, a analizom su obuhvaćena tržišta naklade tiska (općeinformativni dnevnici i tjednici), tržišta oglašavanja u dnevnicima i tjednicima te tržišta trgovine tiskom na području Hrvatske.
Pritom su tržišni udjeli poduzetnika utvrđeni su temeljem prodanih naklada izraženih u primjercima tiskovina, odnosno prihoda koji su poduzetnici ostvarili na tržištu oglašavanja, trgovinom na veliko tiskom i tržištu trgovine na malo tiskom.
Općeinformativni dnevnici: Prodaja pala za 12 posto; najveći udio ima "24sata"
Po podacima iz istraživanja, lani je u Hrvatskoj prodana naklada svih dnevnih listova iznosila 53,3 milijuna primjeraka, što je u odnosu na godinu prije smanjenje za 12 posto. Gotovo svi dnevnici bilježe pad prodane naklade u odnosu na 2018. godinu, napominju iz Agencije.
I u 2019. je, kao i prethodnih godina, najveću prodanu nakladu imao "24sata", čiji je tržišni udio od 30 do 40 posto, ali uz nastavak trenda pada prodaje. Istovremeno se bilježi blagi rast tržišnog udjela, usprkos padu prodaje, iz razloga jače izraženog pada ukupnog tržišta prodane naklade općeinformativnih dnevnika, napominju iz AZTN-a.
Slijedi "Večernji list", s ostvarenim tržišnim udjelom od 20 do 30 posto i blagim rastom tržišnog udjela.
Treći je "Jutarnji list" (Hanza Media Grupa) s tržišnim udjelom od 10 do 20 posto, uz pad prodane naklade u odnosu na 2018. te je, po podacima AZTN-a, pao s druge na treću poziciju na tržištu prodane naklade općeinformativnih dnevnika.
Značajan iznos prodane naklade u 2019. imali su još nakladnici dnevnika "Slobodna Dalmacija" (Hanza Media Grupa) s tržišnim udjelom od 10 do 20 posto, te "Novi list" (Glas Istre) s tržišnim udjelom od 5 do 10 posto. Oba dnevnika regionalnog su karaktera i bilježe pad prodaje u odnosu na 2018. godinu, napominje se u priopćenju.
Promatrano prema vlasničkim grupama, na tržištu dnevnih novina najveći udjel od 50 do 60 posto ima Styria AG (24 sata i Večernji list), uz blagi rast tržišnog udjela u odnosu na 2018. godinu.
Hanza Media Grupa (Jutarnji list i Slobodna Dalmacija) s udjelom od 20 do 30 posto bilježi blagi pad tržišnog udjela, navode iz AZTN-a, uz napomenu kako je 1. travnja 2019. došlo do pripajanja nakladnika Slobodna Dalmacija, nakladniku Hanza Media.
Treća grupacija nakladnika je Glasa Istre (Novi list, Glas Istre i Zadarski list) sa zbirnim tržišnim udjelom od 10 do 20 posto, a Agencija podsjeća da je u srpnju 2016. godine JOJ Media House, iz Bratislave, stekao kontrolu nad riječkim Novim listom, pulskim Glasom Istre i zadarskim poduzetnikom RTD, koji su nakladnici navedena tri dnevnika.
Prodaja tjednika pala za 15 posto
Prodana naklada tjednika lani je pala za 15 posto u odnosu na 2018. godinu, pri čemu iz AZTN-a napominju da većina regionalnih tjednika u skladu s tim općim trendom bilježi pad, uz iznimku "Hrvatskog tjednika", tjednika "Nacional", "Međimurske novine" i "Bjelovarski list".
Najprodavaniji tjednik je "7Dnevno", s tržišnim udjelom od 10 do 20 posto, a koji je do svibnja 2019. izlazio u nakladi tvrtke Eurocinik, a nakon toga u nakladi poduzetnika Singar te bilježi blagi pad prodaje u odnosu na godinu prije.
Drugi je "Hrvatski tjednik" s tržišnim udjelom od 10 do 20 posto.
Po podacima AZTN-a, značajan pad prodane naklade bilježi tjednik "Globus", koji je početkom 2019. postao dvotjednik te je sada na raspolaganju kupcima 26, umjesto 52 puta godišnje, dok najveći pad bilježi regionalni tjednik "Varaždinske vijesti".
Dnevnici s padom prihoda od oglašavanja, kod tjednika taj prihod stagnira
Nakladnici su od oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima u prošloj godini ostvarili ukupni prihod od 151,3 milijuna kuna, što je u odnosu na 2018. manje za 4,3 milijuna kuna, a većina nakladnika bilježi blagi pad prihoda od oglašavanja.
Pritom je najveći tržišni udjel od 20 do 30 posto imao nakladnik Jutarnjeg lista (Hanza Media), uz pad prihoda od oglašavanja.
Slijedi Slobodna Dalmacija (Hanza Media grupa) s tržišnim udjelom od 10 do 20 posto i blagim rastom prihoda od oglašavanja, a treći je Novi list, koji bilježi blagi pad prihoda.
Nakladnik Večernjeg lista (Večernji list), kao četvrti, bilježi tržišni udio od 10 do 20 posto, a peti nakladnik dnevnika "24 sata", također s udjelom od 10 do 20 posto, pri čemu oba bilježe blagi pad prihoda od oglašavanja.
Iz AZTN-a također navode kako je Glas Istre Novine prestigao na šestoj poziciji Glas Slavonije prema ostvarenom prihodu od oglašavanja u 2019., uz rast tih prihoda, a oba ta nakladnika bilježe nešto manje od 7 posto tržišnog udjela u 2019. godini.
Prihod nakladnika od oglašavanja u općeinformativnim tjednicima u 2019. iznosio je 26,2 milijuna kuna, što je nepromijenjeno u odnosu na 2018. odnosno "bilježi se stagnirajući trend".
Među nakladnicima tjednika, vodeći tržišni udio od 10 do 20 posto, uz blagi pad prihoda, ostvario je nakladnik Dubrovački vjesnik u sastavu Hanza Media Grupe, s tjednikom Dubrovački vjesnik, zadržavši vodeću poziciju na tržištu kao i u prethodnoj 2018. Zbirni udjel Hanza Media Grupe na ovom tržištu u 2019. iznosio je od 10 do 20 posto (Dubrovački vjesnik i Globus), ističu iz Agencije.
Drugi nakladnik tjednika koji izlazi na nacionalnoj razini, Nacional News Corporation (tjednik Nacional), bilježi pad prihoda od oglašavanja i tržišni udio na tržištu oglašavanja u tjednicima od 5 do 10 posto. Ujedno, kako se napominje, bilježi pad s treće na šestu poziciju.
Kao pozitivan primjer rasta prihoda od oglašavanja iz AZTN-a navode Media novine, nakladnika tjednika "Međimurske novine", koji je s rastom u prošloj godini došao sa šeste na četvrtu poziciju po potrošnji oglašivača u tjednicima.
Rast prihoda od oglašavanja bilježe i još neki nakladnici, primjerice tvrtke Novosti, Varaždinske vijesti, List Međimurje i Zagorski list.
Najveći distributer Tisak plus s jače izraženim trendom pada prihoda
Na tržištu trgovine na veliko tiskom jedini distributer nacionalne pokrivenosti u Hrvatskoj bio je Tisak plus, "koji bilježi jače izražen trend pada prihoda", navode iz AZTN-a, podsjećajući kako je od 1. travnja 2019. Tisak plus preuzeo poslovanje, prava i obveze poduzetnika Tisak d.d.
Po ostvarenim prihodima od trgovine na malo, prvi je također Tisak plus, koji je u 948 prodajnih mjesta ostvario blagi pad prihoda u odnosu na 2018.
Drugi je po prihodu od trgovine na malo nakladnik Hanza Media s blagim rastom prihoda, a treći nakladnik Večernji list, koji bilježi najveći nominalni rast prihoda od trgovine na malo tiskom u 2019. godini, promatrano po pojedinom poduzetniku.
Distributer tiska Inovine četvrti je po ostvarenom prihodu od trgovine na malo tiskom u 2019., a bilježi i pad tih prihoda. Inovine imaju 278 prodajnih mjesta, a iako mu je mreža specijaliziranih prodajnih mjesta rasprostranjena gotovo po cijeloj Hrvatskoj, po broju prodajnih mjesta približno je 3,5 puta manja od Tiska plus, napominju iz AZTN-a.
Distributer tiska Fibis također bilježi smanjenje prihoda od trgovine na malo tiskom u odnosu na 2018. Taj distributer ima znatno manje prodajnih mjesta i rasprostranjenost mu je regionalnog karaktera. U suradnji s tvrtkom A1 širi svoju djelatnost i na područje mobilne komunikacije te je jedan od vodećih ovlaštenih partnera i distributeri e-bonova, navodi se u analizi.
"Može se zaključiti da su novinski nakladnici kroz pretplatu i kolportažu tiska zabilježili od 1 do 10 posto rasta prihoda od trgovine na malo tiskom, uz iznimku Glasa Istre, Novine koji bilježi od 50 do 60 postotni rast i to iz razloga rasta pretplate, dok kolportažu nije imao, no isti bilježi nominalni rast prihoda od trgovine na malo tiskom u iznosu manjem od 500 tisuća kuna", ističu iz AZTN-a.
Napominju kako je i nadalje dominantna prodaja putem specijaliziranih trgovina tiska (50 do 60 posto u strukturi promatranih poduzetnika - Tisak Plus, Inovine i Fibis), gdje prije svega Tisak plus ima najznačajniji učinak.