Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima na 73 dolara budući da je SAD nakon sankcija na iransku naftu najavio carine zemljama koje kupuju barele iz Venezuele.

Na londonskom se tržištu barelom nafte nakon podneva trgovalo se po 88 centi višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna, od 73,04 dolara. U gotovo istom iznosu barel je poskupio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 69,18 dolara.

Na početku tjedna trgovce je zatekla objava Washingtona da će od travnja uvesti carine od 25 posto zemljama koje kupuju naftu i plin iz Venezuele.

"Sekundarna carina" naplaćivat će se od 2. travnja, objavio je američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social, obrazloživši odluku tvrdnjom da je Venezuela u SAD poslala "desetke tisuća" ljudi "jako nasilne prirode".

U subotu venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro objavio je da je s Washingtonom postignut sporazum o ponovnom uvođenju repatrijacijskih letova migranata.

Najveći su kupci venezuelanske nafte u veljači bili Kina i SAD, prema podacima tvrtke za praćenje brodova Kpler, ali Washington je Chevronu u međuvremenu naredio da do početka travnja obustavi poslovanje u Venezueli.

"Svjetsko tržište izgubit će barele iz Venezuele i to će biti određeni šok za opskrbu pa su cijene nafte porasle", tumači Dennis Kissler iz BOK Financiala.

Krajem prošlog tjedna Washington je prvi puta sankcionirao neovisnu kinesku rafineriju Shandong Shouguang Luging Petrochemical Co., Ltd, i brod koji je opskrbljuje iranskom naftom.

Sankcije su uvedene i naftnom terminalu u Kini Huaying Huizhou Daya Bay Petrochemical Terminal Storage zbog kupnje i skladištenja nafte dopremljene sankcioniranim brodom.

Postrožene američke sankcije smanjit će iranski izvoz za milijun barela dnevno, procjenjuju analitičari ANZ Banka. Iran je u veljači, po procjeni kompanije koja prati kretanje brodova Kpler, izvezao nešto više od 1,8 milijuna barela dnevno.

U petak američki predsjednik signalizirao je ipak fleksibilnost u carinskoj politici, dodavši da njegov čelnik dužnosnik za trgovinu namjerava razgovarati s kineskim kolegom.

Značajniji rast cijena zakočili su nagovještaji iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte i njihovih saveznika da će na tržište plasirati više barela i u svibnju, prema navodima tri izvora za Reuters. Cijene su stabilne i grupa namjerava natjerati nekoliko članica da zbog prekoračenja kvota smanje proizvodnju.  

Od 2022. OPEC+ smanjuje proizvodnju za 5,85 milijuna barela dnevno kako bi podupro cijene, što odgovara oko 5,7 posto svjetske opskrbe. Od travnja namjeravaju povećati opskrbu za 138 tisuća barela dnevno, prema Reutersovim izračunima, a u svibnju plasirat će na tržište dodatne 132 tisuće barela dnevno.

OPEC je odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u petak poskupio 66 centi, na 74,91 dolar.

Povezane vijesti

• Cijene nafte porasle prema 63 dolara zbog optimizma oko trgovinskog sporazuma SAD-Kina
• Cijene nafte porasle prema 63 dolara zbog nade u američko-kineski sporazum
• Cijene nafte pale prema 61 dolar zbog neizvjesnosti oko američko-kineskog sporazuma