Indeks turističke razvijenosti bit će glavni kriterij za razrezivanje poreza na kratkoročni turistički najam koji poreznim izmjenama od prvog siječnja u turistički najrazvijenijim mjestima raste za čak 653 posto, a određivat će ga jedinice lokalne samouprave u zadanim rasponima.

S obzirom na indeks turističke razvijenosti, koji je izradio Institut za turizam, 556 gradova i općina rangirano je u četiri kategorije, a u prve dvije ulaze najpopularnija turistička odredišta, što znači da će iznajmljivači u tim gradovima i općinama plaćati i najveće porezne paušale po krevetu, s tim da će se paušal plaćati i za pomoćne krevete.

Broj kreveta

U izračunu indeksa turističke razvijenosti, Institut za turizam koristio je podatke Državnog zavoda za statistiku i sustava eVisitor, a za osnovne pokazatelje indeksa korišteni su podaci o broju kreveta na području određene lokalne jedinice (ukupno i na 100 stanovnika), zatim broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim jedinicama (ukupno i na 100 stanovnika), broj dolazaka turista i ostvarenih noćenja (također ukupno i po stanovniku), broj zaposlenih u ugostiteljstvu te udio tog broja u ukupnom broju zaposlenih.

Osim osnovnih pokazatelja, za izračun indeksa turističke razvijenosti gledali su se i dodatni pokazatelji, kao što su broj sjedećih mjesta u ugostiteljskim objektima, posjećenost prirodnih i antropogenih atrakcija, prihodi od turizma i sl.

U prvoj kategoriji, porez na kratkoročni najam godišnje će iznositi od 150 do 300 eura po krevetu, a u tu najskuplju kategoriju ulazi 61 grad i općina, poput Opatije, Lovrana, Mošćeničke Drage, Krka, Omišlja, Malinske, Cresa, Malog Lošinja, Novog Vinodolskog, Raba i Crikvenice, zatim Raše, Pule i cijele zapadne obale Istre osim Vodnjana, koji se našao u drugoj kategoriji.

U "elitnu" kategoriju ulaze i Hvar, Dubrovnik, Split, Zadar, Šibenik, Omiš, Makarska, Jelsa, Korčula, Biograd na Moru…, a na kontinentu samo Zagreb i općine Plitvička Jezera i Rakovica.

Iznajmljivači s područja gradova i općina koje se nalaze u drugoj kategoriji turističke razvijenosti godišnje će po krevetu plaćati paušal od 100 do 200 eura. U toj se kategoriji nalazi 47 jedinica lokalne samouprave, sve odreda s obalnog područja, među kojima su Rijeka, Dobrinj, Vrbnik, Kraljevica, Senj, Karlobag, Buje, zatim Pakoštane, Sveti Filip i Jakov, Marina, Kaštela, Trogir, Vis, Komiža, Vela Luka, Lastovo, Mljet, Ston… a jedine općine koje ulaze u drugu kategoriju turističke razvijenosti, a nisu na obali, su Motovun, Oprtalj i Tuhelj.

U trećoj će se skupini godišnji paušalni porez po krevetu plaćati u rasponu od 30 do 150 eura, a ta kategorija obuhvaća ukupno 126 jedinica lokalne samouprave, poput Matulja, Čavala, Kršana, Kostrene, Fužina, Delnica, Pazina, Buzeta, Ogulina, Vinodolske općine, zatim Karlovca, Osijeka, Siska, Kutine, Čakovca, Ploča, Blata na Korčuli, Pučišća na Braču, Solina, Sinja… U ovu kategoriju najvećim dijelom spadaju općine iz gradovi iz kontinentalnog dijela, a manje s područja jadranske obale.

Nulta kategorija

U četvrtoj "najjeftinijoj" kategoriji paušalni porez po krevetu iznajmljivači će godišnje plaćati u rasponu od 20 do 100 eura, a jedni grad na obali koji se našao u toj kategoriji turističke razvijenosti je Bakar, a uz njega su istoj kategoriji i Čabar, Mrkopalj, Pićan, Cerovlje, Vrbovsko, Knin, Glina, Petrinja, Pakrac, Križevci…

Postoji i peta ili nulta kategorija turističke razvijenosti u kojoj se paušalni porez na kratkoročni turistički najam neće uvoditi, a njome su obuhvaćene 33 jedinice lokalne samouprave kao što su Stara Gradiška, Bogdanovci, Okučani, Gunja i sl. i u toj skupini nema ni jednog grada i općine s područja obale.

Podsjetimo, dosad je paušal po krevetu za iznajmljivače iznosio od 19,91 do 199 eura, a jedinice lokalne samouprave su ga same određivale, pri čemu je gotovo 80 posto gradova i općina paušal odredilo na razinu ispod 40 eura po krevetu, a poreznim izmjenama taj se raspon povećava na 20 do 350 eura.

No, zbog razvrstavanja u kategorije razvijenosti, gradovi i općine koji se nalaze u prvoj kategoriji neće moći uvesti najniži iznos paušala kao dosad, upravo iz razloga što se nalaze u kategoriji u kojoj se raspon paušala kreće od 150 do 300 eura po ležaju.

Osim povećanih paušala, iznajmljivači će od prvog siječnja plaćati i tek uvedeni porez na nekretnine od 60 eurocenti do osam eura po četvornom metru. I taj je porez, podsjetimo, povećan, jer je dosad kao porez na kuće za odmor iznosio od nula do 4,99 eura, što znači da ga gradovi i općine nisu morali uvoditi, a sada će morati jer je donja stopa od nula eurocenti ukinuta.

Porez će se utvrđivati na dan 31. ožujka, a vlasnici nekretnina će morati sami prijaviti poreznoj svoju obvezu. Ako to ne učine i ako ne prijave promjene na nekretnini, mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 1.000 do 6.630 eura.

Na 650 tisuća postelja gradovima i općinama oko 97,5 milijuna eura

Prema izračunu Ministarstva financija, ukupno porezno opterećenje za stan od 50 četvornih metara s dva plus dva kreveta, koji je u dugoročnom najmu uz prihod od 7.200 eura i uz mjesečnu cijenu najma od 600 eura, a koji je iznajmljen na godinu dana, iznosi 604,80 eura, odnosno 8,4 posto. Stan iste površine i s istim brojem kreveta koji se turistički iznajmljuje 65 dana uz cijenu od 160 eura i prihod od 10.400 eura, sada će imati ukupno porezno opterećenje od 1.390 eura, odnosno 13,4 posto, ako bude plaćao 150 eura za sve krevete.

Uzme li se prosječni paušal od 150 eura, gradovi i općine će samo od ovog poreza na 650 tisuća postelja u obiteljskom smještaju zaraditi oko 97,5 milijuna eura.

Povezane vijesti

• Zagrebački HNS predlaže da paušal po krevetu izvan šireg centra bude 150 kuna
• Sascha Wiese (Poreč): Kao turistički vodič ne smijem primati naknadu za nezaposlene. Morao sam VRATITI NOVAC
• Paušal duplo veći, porez na nekretnine... Privatni smještaj na udaru sa svih strana, dok će drugi ovo jedva osjetiti