Najavu novog ministra gospodarstva Ante Šušnjara o povećanju udjela industrije u BDP-u, posebno proizvodnje hrane i prerađivačke industrije, bit će teško provesti u djelo jer trendovi u domaćem gospodarstvu idu ka deindustrijalizaciji uz značajan pad poljoprivredne proizvodnje, koja teško plasira svoje proizvode jer strani vlasnici vertikalno integriranih lanaca, poput bivšeg Agrokora, ionako namjeravaju rasprodati njegove sastavnice, komentirao je dr. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta najavu novoimenovanog ministra.

Lovrinčević pri tom skreće pozornost na hrvatske trgovačke lance u stranom vlasništvu u kojima su domaći poljoprivredni proizvodi, odnosno hrana, manje zastupljeni od uvoznih, a velikih domaćih kompanija koje bi distribuirale hrvatske proizvode gotovo da više i nemamo, pa marže u Hrvatskoj, kaže, određuju stranci, dok ministar Šušnjar turizam vidi kao dobar kanal za plasman domaćih proizvoda.

Strani trgovački lanci

– Sve polazi od marže, a kako je određuju strani vlasnici tgovačkih lanaca, tako gubimo pregovaračku moć. Plasmanom naših poljoprivrednih proizvoda na police trgovačkih lanaca povećavali smo udio domaće proizvodnje u ponudi, a ovako je smanjujemo, dok strani vlasnici zahvaljujući marži zarađuju više u Hrvatskoj, nego u svojim zemljama, pojašnjava Lovrinčević dodavši da nam industrija ovisi o uvozu i politikama marže. Istovremeno nam je uvoz veći od izvoza, a potrošnja raste iz mjeseca u mjesec, no industrijska proizvodnja ne prati tu potražnju pa smo u situaciji da maloprodaja cvjeta, dok industrija stagnira, a rezultat je manjak konkurentnosti domaće proizvodnje.

Ekonomski analitičar dr. Damir Novotny upozorava pak da bi se novo-staro Ministarstvo gospodarstva moglo iscrpljivati na upravljanju još uvijek velikog broja poduzeća u vlasništvu države.

Susjedne zemlje članice EU-a i europodručja poput Slovenije i Austrije, kaže, svojim ministarstvima gospodarstva, osim uloge regulatora, dodjeljuju ulogu unapređivanja ekonomskog sustava, kako bi bio privlačan međunarodnim ulagačima, i ulogu povećavanja opće konkurentnosti nacionalne ekonomije.

Niska produktivnost

– Dakle, nije pravo pitanje kako će ministarstvo biti organizirano, već kakve će ekonomske politike voditi, u kontekstu zajedničkih politika EU-a, unapređivanja ekonomskog sustava kako bi postao privlačan međunarodnim investitorima, navodi Novotny dodavši da bi novo ministarstvo trebalo započeti strukturne reforme i otkloniti prepreke investicijama u sektorima koji se bore s manjkom konkurentnosti, ali i privući svjež kapital u državna poduzeća, dok prerađivačkoj inustriji treba pak žurna modernizacija, digitalizacija i robotizacija te novi prerađivački kapaciteti u poljoprivrednim regijama, odnosno Slavoniji. Pritom ističe da hrvatska prerađivačka industrija izvozi pet puta manje vrijednosti roba po glavi stanovnika od češke ili slovenske prerađivačke industrije.

Izazov za novog ministra gospodarstva svakako će biti i zaustavljanje pada broja zaposlenih u industriji, a posebno u prerađivačkoj industriji, za koju Lovrinčević kaže da odumire, a radnici koje uvozimo se ne zapošljavaju u prerađivačkoj industriji i ne mogu nam podići konkurentnost. Na nisku produktivnost hrvatske industrije već niz godina upozorava i Hrvatska udruga poslodavaca.

Ističu da je produktivnost u glavnim sektorima cijele hrvatske ekonomije dva do tri puta niža u odnosu na prosjek Europske unije. Pritom prerađivačka industrija, u kojoj radi više od 230 tisuća ljudi ili 92 posto ukupno zaposlenih u hrvatskoj industriji, nastavlja bilježiti pad broja zaposlenih zbog čega je i ukupna proizvodnost rada u prva tri mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani manja za jedan posto.

Industrija je prošle godine čak imala negativan utjecaj na nacionalni BDP, ponajviše zbog usporavanja gospodarstava naših najvećih trgovačkih partnera Njemačke i Italije, no negativan utjecaj industrije kompenzirao je snažan rast prometa u maloprodaji.

Priliku za oporavak industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori vide u narudžbama domaćeg sektora, no HUP upozorava na izostanak investicija privatnog sektora, koji bi mogao pogurati industriju, zbog lošijih uvjeta financiranja, sporijeg rasta kredita poduzećima (svega 3 posto nominalno) i nestabilne inozemne potražnje.

Svijetli primjeri

– Privatnim investicijama Hrvatska mora jačati proizvodni kapacitet i konkurentnost tvrtki, jer prema udjelu poslovnih investicija na razini 11 posto BDP-a zaostajemo u odnosu na prosjek Europske unije te prosjek regije srednje i istočne Europe (u oba slučaja gotovo 14 posto BDP-a), navode u HUP-u. Dodaju da je u sektoru industrijske proizvodnje primjetan pad optimizma, a uz snažan rast zaliha, posebno u izvozno orijentiranim sektorima, očekuju slabiju proizvodnju te lošiji, ali ipak očekivani, izvoz u narednom razdoblju.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori podsjećaju da je industrijska proizvodnja počela značajnije usporavati još u zadnjem tromjesječju 2022. kada je njena bruto dodana vrijednost bila 4,8 posto niža nego prethodne godine, što je bio njen prvi godišnji pad od 2020. godine te da je cijelu prošlu godinu imala negativan učinak na BDP, uz izuzetak četvrtog kvartala kada je zabilježan rast obujma industrijske proizvodnje za 1,6 posto.

Ipak, postoje sektori u kojima nam je produktivnost veća od prosjeka Europske unije, a tu se prije svega ističe farmaceutska industrija, koja je lani ostvarila rast od čak 50 posto. Među sektore s višom produktivnosti svakako se još ubrajaju ICT industrija, građevinarstvo i, naravno, turizam.

Novog ministra tako su dočekali stari problem i pitanja koja mora riješiti kako bi uopće mogao krenuti u ambiciozan poduhvat povećanja udjela industrije u BDP-u.

Porezne promjene i administrativno rasterećenje

Udio industrije u hrvatskom BDP-u zadnja tri desetljeća se značajno smanjio. Sredinom 90-ih iznosio je 18 posto, a danas oko 11 posto. Prilikom preuzimanja dužnosti ministar Šušnjar napomenuo je da u sektoru proizvođačke industrije imamo puno više međunarodno nerazmjenjivih dobara koja se proizvode u Hrvatskoj nego međunarodno razmjenjivih, omjer je negdje 70:30, zbog čega je zaključio da moramo povećavati udio međunarodno razmjenjivih dobara.

A u cilju povećanja konkurentnosti gospodarstva i olakšanja svih vrsta poslovanja, ići će se u smjeru poreznih promjena, a prije svega administrativnih rasterećenja, najavio je Šušnjar.

Povezane vijesti

• EK povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 0,3 na 1,1%
• Skok BDP-a aktivira sporazum o rastu plaća u javnim službama
• Analitičari: Rast BDP-a iduće godine 1,3 posto