Građevinske tvrtke suočene su s problemom naplate razlike u cijeni radova na velikim javnim projektima zbog enormnog rasta cijena građevnog materijala uzrokovanog inflacijom te od države traže naplatu razlike, odnosno raspodjelu rizika jer sav rizik pada na leđa izvođača radova, upozorila je jučer Hrvatska udruga poslodavaca, poručivši da problem naplate prijeti realizaciji investicija i njihovom poslovanju.

Predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas bio je puno konkretniji od HUP-a, poručivši da ako ne dođe do dogovora s državom, postoji realna mogućnost da se građevinski radovi koje financira država, poput obnove nakon potresa, obustave. Građevinari će, kaže, jednostavno napustiti javna gradilišta i otići k privatnim investitorima s kojima će dogovoriti bolju cijenu.

– Problem je u tome što država nije voljna ići s tim prijedlogom prema građevinarima, postoji određeni otpor, bilo je pokušaja nekih pregovora, ali nije bilo iskoraka države, navodi Bujas, dodajući da je i država itekako pridonijela rastu inflacije kroz dizanje cijena komunalnih naknada i ostalih nemeta koji se tiču građevinarstva.

Zastarjele odredbe

I HUP i Glas poduzetnika stoga drže neprimjerenim i zastarjelim odredbe 50 godina starog Zakona o obveznim odnosima prema kojemu sav teret rizika snose građevinske tvrtke i traže ravnomjenu raspodjelu rizika. Podsjećaju na to da su cijene građevnog materijala u prosjeku narasle oko 50 posto u odnosu na pretkrizno razdoblje, a trošak rada u odnosu na 2019. godinu skočio je 16 posto. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić podsjeća na to da zakon propisuje rizik od 10 posto koji mora autonomno podmiriti izvođač radova, što je u današnjim okolnostima, tvrdi, neprimjenjivo.

Predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić kao jednu od ideja navodi da se u dugoročne ugovore građevinskih radova ukalkulira inflacija kako bi se amortizirali njezini učinci, što sa stajališta poreznih obveznika, kaže, ne bi bilo nepravedno. Jer je nerealno očekivati da privatne kompanije idu u poslove s državom u kojima će izgubiti novac pa bi se rizik trebao raspodijeliti između investitora, države i jednica lokalne samouprave.

HUP se stoga zalaže za »zakonski propisanu primjerenu raspodjelu rizika« među stranama ugovora o građenju kroz Zakon o obveznim odnosima, na način da izvođač radova može zahtijevati izmjenu cijene ako se troškovne stavke na temelju kojih je određena cijena radova povećaju toliko da bi cijena radova trebala biti veća za više od dva posto, kad je ugovorena varijabilna cijena, odnosno za više od tri posto kad je ugovorena fiksna cijena, što će, tvrde poslodavci, biti ključno i za realizaciju obnove područja pogođenih potresom. Iako je obnova financirana iz Fonda solidarnosti EU-a, napominju u HUP-u, potrebno je osigurati i sredstva za radove na obnovi koji nisu pokriveni iz tog izvora i takav pristup raspravljaju u koordinaciji s Ministarstvom graditeljstva.

Manjak radnika

Osim snažnog rasta cijena građevnog materijala, građevinari se već dulje vrijeme suočavaju i s nedostakom radne snage, prije svega one domaće, zbog čega je udio stranih radnika u ovom sektoru već na razini od 30 do 40 posto s tendencijom daljnjeg rasta, a trošak zapošljavanja stranog radnika i do dva puta je veći u odnosu na zapošljavanje domaćeg, kažu poslodavci.

Podsjećaju na to da je primjenom kolektivnog ugovora za graditeljstvo ugovoreno podizanje plaća 1. rujna 2023. i 1. ožujka 2024., s obzirom na to da je minimalna plaća za 2024. godinu viša od one za prvu i drugu grupu složenosti poslova ugovorene kolektivnim ugovorom.

Povezane vijesti

• Stanovi u Puli poskupjeli i do 70 posto
• U prošloj godini nekretnine podosta poskupjele - pogledajte kakva je situacija u Istri
• Država prodaje više stanova za poprilično male novce. Jedan od tih stanova je u Labinu