(Hina/EPA)
Perspektivnost ulaganja u zlato očituje se i u trenutnoj "količini nestabilnosti", s obzirom da postoji velika korelacija između nestabilnosti sustava i rasta vrijednosti zlata, rečeno je u srijedu na prvoj konferenciji o zlatu u Hrvatskoj - Crogold 2023.
Kako je Hini izjavio ekonomski analitičar Neven Vidaković, cijena zlata po unci u proteklih nekoliko godina iznosila je od 1.800 do dvije tisuće dolara, a izbijanjem trenutne bankarske krize ta cijena je otišla naglo gore, a i Vidakovića je iznenadilo u kojoj mjeri, s obzirom da ne smatra da je ta kriza "toliko ozbiljna".
"Karakteristika zlata je upravo to - da je zlato. Ono je lako prenosivo, visoko vrijedno i lako dostupno. Postoji ogromna korelacija, što je veća nestabilnost sustava, vrijednost zlata je veća", ustvrdio je Vidaković.
Prinos od kupovine zlata ovisi koliko mu se cijena mijenja, dok uloga zlata kao čuvara vrijednosti novca ovisi o razini inflacije, odnosno je li rast vrijednosti zlata veći ili manji od stope inflacije, pojasnio je Vidaković, apostrofirajući ulaganje u zlato kao "relativno stabilno".
Visoki dugoročni prinosi na ulaganja u zlato
Saša Ivanović, direktor Centra Zlata, tvrtke koja se bavi otkupom i prodajom investicijskog zlata u Hrvatskoj, istaknuo je da je segment investicijskog zlata relativno nov u Hrvatskoj, s obzirom da je ono postalo popularno i isplativo tek ulaskom u Europsku uniju, kada je oslobođeno PDV-a i poreza na luksuz.
Želja je educirati građane o ulaganju u zlato, koje je kao i ulaganje u obveznice i dionice, rekao je Ivanović. No za razliku od ulaganja u takve vrijednosne papire ili kriptovalute, zlato je "fizičko" i može ga se "držati u rukama", dodao je.
Dugoročni prinosi na ulaganja u zlato su dosta visoki, pri čemu je Ivanović iznosio podatke o prosječnom rastu vrijednosti zlata u "zadnjih 50 i 20 godina od 8,5 do 9,5 posto godišnje".
"No to ne znači da će se svake godine moći ostvarivati taj prinos (...) Ali ako gledamo da je zlato dugoročna investicija, onda je to neki iznos koji ulagači mogu očekivati da će dobiti ulaganjem u zlato", ustvrdio je Ivanović, dodajući da u posljednje vrijeme do interesa hrvatskih građana za kupovinu zlata prvenstveno dolazi zbog visoke inflacije, kao i povećane nesigurnosti, zbog najava potencijalne recesije.
Predstavnik njemačke kovnice zlata Heimerle + Meule Marijo Kokić ocijenio je da je potražnja za zlatom u Hrvatskoj "dosta velika", izjavivši da ta tvrtka želi sudjelovati u tom "boomu" i podržati hrvatsko tržište.
Niša za Hrvatsku kovnicu novca
Predsjednik Uprave Hrvatske kovnice novca Damir Bolta izjavio je Hini da ta tvrtka, koja je u vlasništvu Hrvatske narodne banke (HNB), s obzirom da u portfelju ima i manji udio proizvoda od zlata, na neki način postaje i referentni sudionik tržišta zlata, a konferencija je prilika da se predstavi sa svojim "dodatnim znanjima, mogućnostima i proizvodima".
Glavna funkcija tvrtke je izrada optjecajnog kovanog novca, no i s ulaskom Hrvatske u eurozonu, očekivanja su da će uloga tvrtke kao opskrbljivača optjecajnim novcem vjerojatno pasti, s obzirom da se ušlo na tržište gdje postoje i drugi proizvođači takvog novca, pojasnio je Bolta.
Vrijednost prometa tvrtke u komercijalnom dijelu, izvan proizvodnje optjecajnog novca, lani je tako iznosila oko 50 milijuna kuna, a više od 70 posto od tog iznosa odnosilo se na investicijske zlatnike.
Stoga, to je nova niša u kojoj se tvrtka razvija, a ima specifičnu ulogu kao državni proizvođač investicijskih zlatnih kovanica, štoviše ima domaći monopol nad tim proizvodima, tako da su i tu zanimljivi tržištu, istaknuo je Bolta.
S obzirom da slijedi politiku HNB-a, Bolta je napomenuo da primarna uloga tvrtke nije reklamiranje ulaganja u takve proizvode, već je ta uloga posredna, u smislu proizvodnje i prodaje takvih proizvoda kojima se prvenstveno obilježavaju neki događaji, osobe, pojave ili izumi, važni za povijest Hrvatske, a koje središnja banka i odobrava.
Uz numizmatičku funkciju, ti proizvodi se mogu koristiti i u investicijske svrhe, pojasnio je Bolta, koji je kao primjer nekih ranijih edicija izdvojio prigodni zlatni i srebrni kovani novac s motivima dalmatinskog psa, hrvatskog brenda po kojem je poznata i u svijetu.