Hrvatska u 2023. ulazi s dvije nove strategije - održivog razvoja turizma do 2030. i digitalne Hrvatske do 2032., čijim bi se ostvarivanjem u idućih desetak godina trebala poboljšati konkurentnost turizma te ukupno gospodarstva.

Oba ta dugoročna strateška dokumenta - Strategija održivog razvoja turizma do 2030. i Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. usvojeni su u Hrvatskom saboru krajem 2022. godine. Zajedničko im je što će se konkretnije početi primjenjivati od početka 2023., kao i usklađenost s nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. te temeljnim dokumentima i politikama EU-a kao i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO).

Strategija razvoja održivog turizma do 2030. za turizam u skladu s prirodom i stanovništvom

Strategija razvoja održivog turizma do 2030. primjenjuje se od 1. siječnja ove godine, a njezina četiri glavna cilja osim zelenih i ekoloških standarda poslovanja u turizmu podrazumijevaju i kvalitetu i dobrobit lokalnog stanovništva, uvažavanje kulturno-povijesne i prirodne baštine, ali i rješavanje nedostatka broja i kvalitetnih radnika te smanjenje utjecaja klimatskih promjena na turizam i njegovog negativnog utjecaja na prostor i stanovanje. 

Njezin prvi cilj je razvoj cjelogodišnjeg turizma ravnomjerno po cijeloj zemlji, a time i smanjenje velike sezonalnosti turizma i odmicanje od prevladavajuće ponude "sunca i mora".  Drugi cilj je turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, a treći konkurentniji i inovativan turizam s boljim rješenjima ljudskih potencijala i strukturom smještaja. Četvrti cilj je otporan turizam s učinkovitijim zakonodavnim i upravljačkim okvirom, uz unapređenje sustava turističkih zajednica i bolje praćenje raznih podataka.

Riječ je, dakle, o uravnoteženju ekonomskog, socijalnog i ekološkog aspekta održivosti, a na temelju strategije izradit će se i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. s operacionalizacijom prioritetnih područja kroz konkretne mjere.

Strategiju prvi puta prate i financijska sredstva osigurana iz NPOO-a, višegodišnjeg financijskog okvira i državnog proračuna.

Strategijom digitalne Hrvatske 2032. do bolje konkurentnosti na digitalnoj karti Europe

Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine višesektorski je strateški dokument kojim se prvi puta ističe važnost sveobuhvatne digitalizacije u zemlji, te će se njezinom provedbom Hrvatska unaprijediti digitalnom transformacijom i pozicionirati kao gospodarski konkurentna država na digitalnoj karti Europe.

Glavni cilj je da Hrvatska do 2032. postane zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave, da dođe do prosjeka EU po stupnju digitaliziranosti, za razliku od sadašnjega 21. mjestu od 27 članica EU-a.

Ima četiri strateška cilja, od kojih je prvi razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo, što uz ostalo znači i digitalizacija u mikro, malim i srednjim poduzećima, digitaliziranje javnih usluga za poduzetnike, transformaciju i jaču konkurentnost kreativnih i kulturnih industrija te optimizaciju hrvatskog poreznog i parafiskalnog zakonodavstva i administracije.

Drugi cilj o digitaliziranoj javnoj upravi vodi ka nadogradnji državne IT infrastrukture s postizanjem potpune interoperabilnosti javne uprave i omogućavanje pristupa podacima građanima i poduzećima, kao i jačanju organizacijskih i ljudskih institucionalnih kapaciteta, digitalizaciju svih ključnih javnih usluga i drugog.

Trećim strateškim ciljem o razvijenim, dostupnim i korištenim mrežama vrlo velikih kapaciteta planira se osiguravanje preduvjeta za prostorno planiranje i bržu gradnju mreža, a posebice u područjima gdje ne postoji komercijalni interes za ulaganja, kao i poticanje korištenja usluga velikih brzina.

Četvrti strateški cilj su razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba koji treba dovesti i do povećanja broja ICT stručnjaka na tržištu rada, kao i razvoja digitalnih vještina građana za život i rad uz uporabu ICT-ja, te provedbe digitalne tranzicije kao potpore za razvoj obrazovnog i istraživačkog sustava.

Ostvarenjem svih ciljeva došlo bi i do višestrukog povećanje udjela ICT sektora u BDP-u Hrvatske, s današnjih 4,5 na 13 posto do 2032. godine.

Povezane vijesti

• U Dubrovniku GSTC započeo mjerenje održivosti destinacije
• Dubrovniku visoke ocjene u globalnom ocjenjivanju održivosti destinacije
• Brnjac: Nacionalna razvojna strategija polazište strategije održivog razvoja turizma