U odborima Europskog parlamenta započela je rasprava o europskom Aktu o čipovima kojim se nastoji prevladati nestašica poluvodiča i doprinijeti europskoj strateškoj autonomiji, a stajalište Odbora za proračun oblikovat će hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler, priopćio je ured zastupnika u četvrtak.

Europska komisija je u veljači predložila sveobuhvatan skup mjera koji bi trebao osigurati sigurnost opskrbe, otpornost i tehnološko vodstvo Europske unije na području poluvodičkih tehnologija i njenih primjena. Ključni instrument je Akt o čipovima, s ukupnim ulaganjima koja bi trebala doseći 43 milijarde eura.

Ressler (HDZ/EPP), koji je imenovan izvjestiteljem Odbora za proračun, sudjelovao je u raspravi povodom predstavljanja inicijative u tom odboru. Pozdravivši zakonodavnu inicijativu, upozorio je da ona ne bi smjela dovesti do smanjenja ulaganja kroz postojeće programe poput Obzora ili Digitalne Europe, stoji uz priopćenju.   

„U novoj neizvjesnoj epohi dramatičnih geopolitičkih promjena važnije je nego ikada da Europa ojača svoju otpornost i stratešku autonomiju, gdje god je to moguće . Europa se mora riješiti svoje ovisnosti i ranjivosti na području opskrbe čipovima. Ideja koordiniranog europskog plana je da se zajedničkim sredstvima potakne istraživanje i proizvodnja čipova u Europi s ciljem jačanja našeg digitalnog suvereniteta i gospodarskog te tehnološkog razvoja”, rekoa je Ressler.

Digitalna transformacija povećala je potražnju za čipovima, koji su danas nužni za visoko automatizirane automobile, pametne telefone, kompjutere i sve veći broj predmeta koji se povezuju u internet stvari. Svjetskoj nestašici čipova doprinijele su još i pandemija i geopolitičke napetosti. Izgledno je da će ruska agresija na Ukrajinu dodatno otežati situaciju, navodi se u priopćenju.

Povezane vijesti

• Nestašica čipova utjecat će na globalnu proizvodnju automobila i u trećem tromjesečju
• Američke tvrtke traže državne poticaje za gradnju tvornica čipova
• Intel ulaže 20 milijardi dolara u tvornice čipova u Arizoni