Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u utorak je podržao izmjenu proračuna  kojom će se za 2022. godinu osigurati nešto više od 12 milijarde eura sredstava neiskorištenih u 2021.

Europarlamentarci su sa 597 glasova usvojili izvješće hrvatskog europarlamentarca Karla Resslera koje poziva na što brže usvajanje prijedloga Komisije o izmjeni proračuna za 2022. godinu. Izmjenom proračuna osiguralo bi se korištenje 25 posto neiskorištenih sredstava iz prošlogodišnjeg proračuna u iznosu od 12,25 milijardi eura.

Sredstva će se usmjeriti u osam fondova: Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus, Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, Fond za pravednu tranziciju, Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za integrirano upravljanje granicama i Fond za unutarnju sigurnost.

U Izvješću su zastupnici upozorili na rizike ako se pravovremeno ne odobri dovoljno sredstava, poput krize plaćanja s početka prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira EU-a.

Osim plenarne sjednice Europskog parlamenta, u Strasbourgu je u ponedjeljak održana i izvanredna sjednica Odbora za proračun o tri žurna prijenosa sredstava u proračunu i raspravilo o proračunskim učincima mjera koje je Unija uvela povodom ruske agresije na Ukrajinu.

Povjerenik za proračun Johannes Hahn predstavio je inicijative Europske komisije usmjerene na ublažavanje posljedica rata kroz pružanje humanitarne pomoći, zbrinjavanje izbjeglica i financiranje europskih logističkih centara za hitnu potporu.

Hahn je naglasio važnost fleksibilnosti proračuna zbog posljedica rata u Ukrajini.

Kroz tri proračunska prijenosa osigurat će se 350 milijuna eura za zaštitu sigurnosti opskrbe hranom kroz izvanredne mjere za poljoprivredni sektor, 70 milijuna eura za financiranje transportnih, medicinskih i logističkih operacija kroz Mehanizam civilne zaštite te 50 milijuna eura za vodu, hranu, lijekove, higijenske i ostale potrepštine za one koje bježe od rata.

Karlo Ressler podsjetio je da imamo ljudsku i civilizacijsku dužnost osigurati humanitarnu pomoć za četiri milijuna izbjeglica koje bježe od stravičnih ratnih razaranja i naglasio važnost brze, snažne i jedinstvene europske reakcije na nove okolnosti.

„Ruska agresija na Ukrajinu imat će puno šire posljedice na gotovo sve aspekte europskog proračuna, koji će biti pod ozbiljnim pritiskom kako bi umanjio sve gospodarske i političke posljedice rata, od rasta cijena energije do globalnih poremećaja na tržištu poljoprivrede i hrane“, dodao je Ressler.

Europski parlament je u utorak održao rasprava i o proračunu za 2023. godinu kojim bi se nastavio uspješan oporavak, jačanje zdravstvene unije, uspješno provođenje zelene i digitalne tranzicije, povećanje mogućnosti za mlade, jačanje vladavine prava i jačanje uloge Unije u svijetu.

Hahn je na sjednici kazao da će proračun EU za 2023. bit vrlo izazovan "jer ne možemo predvidjeti što će se događati u Ukrajini".

„Ne možemo sada izdvojiti sva proračunska sredstva i dodijeliti ih. Moramo biti prilagodljivi, ali istovremeno nastaviti raditi i na dugoročnim ciljevima kao što je oporavak od pandemije i zelena i digitalna tranzicija“, dodao je Hahn.

Povezane vijesti

• Općini Ližnjan na raspolaganju tri milijuna kuna
• Vlada prihvatila proračun za 2016.
• Martin Čotar aktivirao mandat