EP traži da se rodno nasilje tretira kao posebno kazneno djelo

(Hina/EPA)

Europski parlament u četvrtak je u Strasbourgu većinom glasova usvojio rezoluciju kojom traži da se rodno uvjetovano nasilje prema ženama, djevojčicama i LGBTIQ osobama tretira kao novi, poseban oblik kaznenog djela na razini EU-a.

Rezolucija je usvojena s 427 glasova za, 119 protiv i 140 suzdržanih.

Hrvatski europarlamentarci Valter Flego (IDS/Renew) i SDP-ovi Biljana Borzan, Romana Jerković, Predrag Fred Matić i Tonino Picula, svi iz kluba S&D, podržali su ovu rezoluciju.

Protiv su glasali Ladislav Ilčić (Hrast/ECR) i Mislav Kolakušić (Nezavisni), a suzdržani su ostali Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid/Nezavisni) te svi HDZ-ovi zastupnici, iz redova EPP-a, Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko.

Svaka treća žena u Europskoj uniji doživjela je seksualno i/ili fizičko nasilje, oko 50 žena tjedno izgubi život zbog obiteljskog nasilja, a 75 posto žena doživjelo je seksualno uznemiravanje na radnom mjestu.

To su podaci iz 2014. godine, a pandemija je samo pogoršala situaciju i stoga je potrebno hitno djelovati, poručili su zastupnici u Europskom parlamentu.

“Vrijeme je da se nasilje na temelju spola uvrsti na popis kaznenih djela EU-a i predstavi cjelovita i uključiva Direktiva za borbu protiv jednog od najozbiljnijih i najtrajnijih kršenja ljudskih prava u ljudskoj povijesti”, rekla je suizvjestiteljica Diana Riba i Giner istaknuvši također da “trebamo više i bolje alate za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja”.

“Parlament želi vidjeti hrabre mjere u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, ne samo u obliku zakonodavstva na razini EU-a, već i kroz više ulaganja u skloništa za žene, u provedbu zakona i u feminističko obrazovanje”, poručila je druga suizvjestiteljica na ovom izvješću Malin Björk.

Zastupnici u Europskom parlamentu osudili su femicid kao najekstremniji oblik rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i djevojčicama.

Istaknuto je također da je uskraćivanje zdravstvene skrbi kada je riječ o pobačaju jedan od oblika nasilja nad ženama.

“Nasilje nad ženama je pandemija u sjeni”, poručila je zastupnica Evelyn Regner, predsjednica Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost.

Zastupnici su upozorili i na problem nepovjerenja žrtava u pravosudni sustav, što rezultira čestim neprijavljivanjem nasilja.

“Žene i djevojke šutnju i nespremnost da se ovaj problem rješava plaćaju svojim životima“, poručila je švedska zastupnica Evin Incir iz kluba S&D.

Europski parlament traži da se rodno uvjetovano nasilje uvede kao novo područje zločina prema članku 83. stavku 1. UFEU-a (Ugovora o funkcioniranju Europske unije) uz ostala kaznena djela protiv kojih se bori na zajedničkoj osnovi - trgovine ljudima, drogama i oružjem, računalnog kriminala i terorizma.

Direktiva koja bi se na temelju toga izradila bila bi usmjerena na žrtvu i usklađena sa smjernicama Istanbulske konvencije i drugim međunarodnim standardima.

Uključila bi mjere prevencije svih oblika rodno uvjetovanog nasilja, minimalne standardne za provođenje zakona, podršku i zaštitu za žrtve.

Direktiva bi sadržavala i odredbe kojima bi se osiguralo da se incidenti rodno uvjetovanog nasilja uzmu u obzir prilikom određivanja skrbništva nad djetetom i prava na posjete.

Jedna od ključnih točaka direktive je i suradnja država članica u provođenju prevencije, suzbijanja i procesuiranja slučajeva rodno uvjetovanog nasilja kroz razmjenu informacija i najboljih praksi.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je zastupnicima na ovotjednoj plenarnoj sjednici da će Komisija do kraja godine predložiti zakon za borbu protiv nasilja nad ženama koji će uključivati prevenciju, zaštitu i učinkovito pravno postupanje.