ZAGREB/BRUXELLES
AMIF ključan za upravljanje migracijskim tokovima na razini EU-a i članica - Ressler
(Hina/EPA)
Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) ključan je instrument u učinkovitom upravljanju migracijskim kretanjima na razini Europske unije i država članica, uz suradnju s trećim zemljama kao preduvjetom zaštite vanjskih granica Unije, rekao je u četvrtak eurozastupnik Karlo Ressler.
Ressler je sudjelovao na raspravi o korištenju AMIF -a i Europskog socijalnog fonda (ESF) u razdoblju od 2021.- 2027. godine u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj na kojoj su, između ostalih, sudjelovali voditeljica Ureda EP-a, predstavnici Isusovačke službe za izbjeglice (JRS), predstavnici Europske komisije i civilnog društva te dužnosnik ministarstva rada.
"AMIF je ključni financijski instrument kojim se nastoji pridonijeti učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima i na razini Europske unije, ali i na razini država članica te uključuje suradnju s trećim zemljama što je preduvjet za zaštitu vanjskih granica”, rekao je Ressler, izvjestitelj za proračun te član tima EPP-a za pregovore o novom Paktu za migracije i azil.
Ressler (HDZ/EPP) je naveo da se za AMIF predviđa oko 10 milijardi eura, od čega će se otprilike dvije trećine odnositi na programe kojima zajednički upravljaju države članice i Unija, a nešto manje od trećine sredstava je namijenjeno za programe i inicijative kojima će upravljati isključivo EU.
“Države članice će i u narednom razdoblju imati ključnu ulogu u stvaranju i kreiranju potrebnih politika u ovom području, ali je očito da odgovor zajedničkih europskih politika postaje sve jasniji, a nadamo se da će s dogovorom o europskom migracijskom paktu postati još precizniji”, nastavio je Ressler, ukazujući i na neproporcionalnost podnošenja tereta prihvata migranata među članicama.
Za ESF je kazao da omogućuje financiranje "inicijativa koje će podržati socijalnu dimenziju" te će osim zaštite prava azilanata i izbjeglica služiti i njihovoj integraciji u svrhu sprečavanja stvaranja "paralelnih društava" što, kako je istaknuo, ne doprinosi europskim ciljevima i ciljevima onih u procesu migracija.
Voditeljica Ureda EP-a u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić je istaknula da će se pitanje migracija "u godinama pred nama intenzivirati".
Po njezinim riječima, novi prijedlog Europske komisije, tzv. Migracijski pakt, prati Akcijski plan integracije i inkluzije, istaknuvši kako je riječ o kategorijama koje su do sada bile u nacionalnoj nadležnosti.
Predstavnici EK-a su podsjetili da bi AMIF uključivao minimalno 15% sredstva za države članice, s naglaskom na zajedničkom europskom sustavu azila te jačanju legalnih migracija i socijalne inkluzije.
Jedan od ciljeva Fonda je, pojašnjavaju predstavnici EU-a, i suzbijanju nezakonitih migracija, kao i povratak i prihvat migranata, dok je 20% tematskih instrumenata namijenjeno za "jačanje solidarnosti i raspodjelu obaveza medu državama članicama".
Filip Miličević, iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je, govoreći o ESF-u, kazao da je jedan od ciljeva fonda "integracija državljana trećih zemalja, uključujući i migrante" za koji je kazao da se planira programirati sukladno prijedlozima različitih ministarstva.
Dijana Đapić (JRS) je istaknula da se udruge i njihovi korisnici suočavaja s brojnim izazovima, uključujući "priznavanja kompetencija za visoko i više obrazovanje" i osiguranje stanovanja i zdravstvenog osiguranja, što rezultira malim stopama zaposlenosti
"Svemu tome dodatno doprinosi smještanje korisnika na gospodarski nerazvijenija područja te nedovoljan broj prevoditelja, vidljiv i u samim institucijama, što zakida korisnike za uvid u pripadajuća im prava i dužnosti", upozorila je Đapić.
Dragana Knezić, iz Rehabilitacijskog centar za stres i traumu - Zagreb, istaknula je kako "samo zapošljavanje nije dovoljno", jer se ljudima treba pomoći da zaista postanu članovi zajednice te da "budu prepoznati kao doprinositelji zajednica u kojima žive".
Tea Vidović, Centar za mirovne studije, je kazala da uloga civilnog društva leži u nadopunjavanju aktivnosti koje provode državna tijela, ali da "trenutačno ne postoji nikakva platforma, odnosno organizirani kanal komunikacije kako bi legitimno izabrani predstavnici civilnog drustva sudjelovali u ovom dijalogu".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
