Europska komisija u utorak je objavila prvi popis na kojem je 47 strateških projekata za povećanje proizvodnje kritičnih sirovina, što je važan korak u provedbi Akta o kritičnim sirovinama u kojem je EU postavila cilj da do 2030. iskopava 10 posto svojih potreba, 40 posto prerađuje i reciklira 25 posto.

"Smatramo da su ovi projekti održivi i da mogu započeti dovoljno brzo da budu održivi. Oni moraju imati prekogranične reperkusije i opsluživati nekoliko europskih zemalja, a ne samo onu u kojoj se projekt nalazi", rekao je izvršni potpredsjednik Komisije za prosperitet i industrijsku strategiju Stéphane Séjourné.

Ukupno 47 novih strateških projekata provodi se u 13 država članica EU-a: Belgiji, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Estoniji, Češkoj, Grčkoj, Švedskoj, Finskoj, Portugalu, Poljskoj i Rumunjskoj.

Od toga 25 projekata pokriva vađenje, 24 preradu, 10 recikliranje i 2 zamjenu kritičnih sirovina.

Strateški projekti obuhvaćaju 14 od 17 strateških sirovina navedenih u Aktu o kritičnim sirovinama, a radi se o litiju, niklu, kobaltu, manganu i grafitu, koji su osobito važni za proizvodnju baterija. Projekti se odnose i na magnezij i volfram, koji su vrlo važni u obrambenoj industriji.

Ukupna kapitalna ulaganja u ovih 47 projekata procjenjuju se na 22,5 milijardi eura. Na osiguranju potrebnog kapitala zajedno će raditi Komisija, države članice i financijske institucije.

Za odabrane projekte vrijedit će jednostavnija i brža pravila za izdavanje dozvola. Proces izdavanja dozvole za rudarenje moći će trajati najviše 27 mjeseci, a za preradu i recikliranje najviše 15 mjeseci.

Sporo izdavanje dozvola jedna je od najvećih prepreka za razvoj zelenih projekata, uglavnom zbog različitih pravila u 27 država članica. 

Europska unija se želi osloboditi ovisnosti o Kini kada je riječ o kritičnim sirovinama.
 
"Ne želimo zamijeniti našu ovisnost o fosilnim gorivima ovisnošću o kritičnim sirovinama. Kineski litij neće biti ono što je bio ruski plin", rekao je Séjourné.

Séjourné upozorava da je EU prije pandemije i prije rata u Ukrajini većinu sirovina kupovao isključivo izvan svojih granica. Osim potrebe za većim vađenjem rijetkih minerala, potrebno je povećati i njihovu preradu.

Izvršni potpredsjednik navodi primjer litija, kojeg Europa ima, ali ga šalje na preradu u Kinu i potpuno je ovisna o toj zemlji kada je riječ o toj ključnoj sirovini.

Osim vađenja i prerade rijetkih minerala potrebno je i diversificirati uvoz tako da EU ne bude ovisan o bilo kojoj trećoj zemlji za više od 65 posto svoje godišnje potrošnje, i to za svaku od tih kritičnih sirovina, dodaje Séjourné.

Na poziv za prijavu strateških projekata bilo je ukupno 170 prijava, a njih 49 stiglo je iz zemalja izvan EU-a. Séjourné je najavio da će u sljedećih nekoliko tjedan objaviti popis odabranih projekata i izvan EU-a.

Povezane vijesti

• Euroskupina nastavila sastanak bez previše optimizma
• EK pokreće kaznene postupke protiv 19 članica EU?
• EK povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 0,3 na 1,1%