Europska komisija predlaže jednostavnije klimatske propise

Ilustracija (Pixabay)

Europska komisija predložila je u srijedu niz promjena u nekoliko zakona koji se odnose na zaštitu klime, kako bi oslobodila tvrtke od prevelikog administrativnog tereta koji im smanjuje konkurentnost.

Neki od tih zakona usvojeni su prošle godine, a dio njih još se nije ni počeo provoditi. Komisija je zbog toga suočena s kritikama i optužbama da odustaje od Zelenog plana, koji je bio ključna politika u prvom mandatu predsjednice Ursule von der Leyen.

U Komisiji ističu da ostaju pri ciljevima zacrtanim u Zelenom planu, ali da je potrebno pomoći poduzećima da se lakše nose s konkurencijom.

"Naša predanost zelenoj i digitalnoj tranziciji i dalje je nepokolebljiva, ali moramo priznati da to ima i svoju cijenu jer je povećalo administrativno opterećenje za ljude i tvrtke", rekao je povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis.

Komisija kaže da je cilj smanjiti za najmanje 25 posto administrativni teret, a malim i srednjim poduzećima za najmanje 35 posto do kraja mandata.

Komisija navodi da će paket ako se usvoji i provede u danas predstavljenom obliku donijeti uštede smanjenjem administrativnih obveza od oko 6,3 milijarde eura godišnje prema konzervativnim procjenama i mobilizirati dodatne javne i privatne investicije u visini od 50 milijardi eura.

Prvi tzv. Omnibus zakonski paket odnosi se na direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), koja se djelomično počela provoditi u siječnju 2023. i koja zahtijeva od svih velikih tvrtki da objavljuju redovita izvješća o svojim aktivnostima koje utječu na okoliš i društvo.

Ta direktiva nameće obvezu izvještavanja svim tvrtkama koje imaju s više od 250 zaposlenika i koje imaju godišnji promet 40 milijuna eura. Sada se predlaže da se te obveze oslobode sve tvrtke koje imaju manje od tisuću zaposlenika i čiji godišnji promet ne prelazi 450 milijuna eura. Komisija navodi da će po novom prijedlogu 80 posto tvrtki biti oslobođeno od obveze izvještavanja.

Prijedlog predviđa i zaštitnu mjeru kako bi se spriječilo da velike tvrtke izbjegavaju obveze izvješćivanja tako da ih prenesu na mala i srednja poduzeća.

Komisija predlaže i smanjenje obveza poduzeća predviđenih uredbom EU-a o taksonomiji, koja sadrži jasne informacije investitorima koje su investicije prihvatljive za okoliš. Predlaže se da se obveze taksonomskog izvješćivanja više ne odnosi na tvrtke s više od tisuću zaposlenih i prometom manjim od 450 milijuna eura. Za takve bi tvrtke izvješćivanje bilo dobrovoljno, a ne obavezno.

Što se tiče direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD), koja se još ne primjenjuje u potpunosti, Komisija predlaže da se zahtjevi za velike tvrtke odgode do 2028. godine.

Komisija predlaže i pojednostavljenje pravila iz mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), koji predviđa obvezu uvoznika da prijavi emisije stakleničkih plinova ugrađene u proizvod koji uvoze. Cilj toga mehanizma je da cijena proizvoda koji se uvoze uključuju trošak njihova ugljičnog otiska.

Povjerenik Dombrovskis je rekao da Komisija želi izuzeti 90 posto uvoznika, odnosno oko 182.000 tvrtki, od obveze izvješćivanja koju donosi mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama.

Novi prijedlog trebao bi "donijeti oko 1,12 milijardi eura uštede, dok će i dalje pokrivati 99 posto emisija", rekao je povjerenik Dombrovskis.