Crvi na meniju: Europska komisija odobrila prah od ličinki za prehranu

Ilustracija (Pexels)

Zamislite ovaj scenarij: nakon odrađenog treninga dolazite kući, posežete za omiljenim sirnim namazom, a potom se zasladite voćnim kompotom. Treba vam bjelančevina, a na vašu sreću navedeni proizvodi sadrže namirnicu koja proteinima obiluje – mljevene jestive crve. Opisana situacija nije tek hipotetska scena, već polako postaje stvarnost za građane članica Europske unije.

Prema uredbi Europske komisije, koja je na snagu stupila 10. veljače, prah od cijelih ličinki vrste Tenebrio molitor (veliki brašnar) tretiranih UV zračenjem uvršten je na Unijin popis nove hrane te je odobreno njegovo stavljanje na tržište.

Taj će se sastojak smjeti koristiti u različitim prehrambenim proizvodima, poput kruha, peciva, proizvoda na osnovi tjestenine, prerađenim proizvodima od krumpira, siru i sirnim proizvodima te kompotima i marmeladama na čijim će deklaracijama morati biti jasno naznačeno da hrana sadrži ličinke.

Ekološka blagodat

Europska agencija za sigurnost hrane, nakon niza istraživanja i testiranja, garantira kako je prah u sklopu prehrambenih proizvoda siguran za konzumaciju u predloženim uvjetima upotrebe i u predloženim količinama.

Trenutno je stavljanje ove namirnice na tržište EU-a dozvoljeno samo francuskom društvu Nutri’Earth, a možemo li uskoro očekivati proizvode koje sadrže prah crva brašnara i na policama hrvatskih trgovina, upitali smo nutricionisticu Nitu Šarić.

– Mogu samo pretpostaviti da ih možemo uskoro očekivati i u Hrvatskoj. No, pitanje je kolika će biti potražnja, kazala je Nita Šarić pojasnivši nutricionističku vrijednost praha od ličinki.

– Prah je bogat proteinima jer, prema dosadašnjim informacijama, sadrži oko 40 grama proteina na 100 grama proizvoda. Što se tiče aminokiselinskog sastava, navodi se kako bi limitirajuće aminokiseline mogle biti metionin, cistein i triptofan.

Važno je konzumirati raznoliku prehranu kako bi u organizam unijeli sve potrebne nutrijente. Stoga, prah može biti koristan način kako prehranu dodatno obogatiti. Pored toga, sadrži i vitamine (B2, B3, D3), minerale (magnezij, cink, željezo, mangan), vlakna, masti i to u većoj mjeri mononezasićene masne kiseline.

Ako prah uspoređujemo s biljnim izvorima proteina, primjerice s grahom (približno 9 grama na 100 grama) i bademima (približno 21 gram na 100 grama), možemo zaključiti da je prah bogatiji proteinima, ali je i pitanje količine koja se konzumira, govori Šarić te objašnjava kako bi ovaj izvor bjelančevina bio ekološki povoljnija alternativa mesnim proizvodima, s obzirom na to da je ekološki otisak njegove proizvodnje znatno manji.

Prednost? Nutritivni sastav

– Prednost je kvalitetan nutritivni sastav. Osim toga, insekti svakako imaju povoljniji utjecaj uzgoja na okoliš jer zahtijevaju znatno manje hrane za dobivanje na masi, imaju vec´i prirast i nizˇu emisiju staklenicˇkih plinova u usporedbi s uobicˇajenim farmskim zˇivotinjama, kao što su goveda i svinje.

Iz toga se može zaključiti da su svakako ekološki prihvatljivija opcija, smatra nutricionistica, no ističe kako postoje i određene mane uvođenja velikog brašnara u prehranu.

– Nedostaci bi bili eventualne alergijske reakcije na proteine iz praha i potencijalna kontaminacija bakterijama, gljivicama i drugim patogenima. Ipak, tretiranjem UV svjetlom i uz dobru kontrolu uzgoja, vjerujem da kontaminacija ne bi trebala biti prisutna.

Istraživanja sugeriraju da neke osobe mogu razviti alergijske reakcije pa će biti važno da se na deklaracijama istakne ako je u neki proizvod dodan prah ličinki crva brašnara, tako da osobe koje su alergične mogu izbjegavati navedene proizvode, rekla je Šarić.

Nije veliki brašnar prvi kukac koji je uvršten na europski popis nove hrane, s obzirom na to da su insekti za ljudsku konzumaciju u EU-u dozvoljeni već nekoliko godina, a u fazi procjene rizika na europskoj razini su i brašno od crne vojničke muhe, gnijezda trutova medonosnih pčela, prah kućnog cvrčka i brašno od svježih ličinki brašnastog moljca.

Tko voli, nek’ izvoli

– Korištenje kukaca u prehrani nije nova stvar jer u nekim zemljama su oni tradicionalna hrana. Smatram da kukci mogu obogatiti prehranu, ne samo proteinima, nego i ostalim nutrijentima. No, s obzirom na to da to nije tradicionalna hrana naših krajeva, mislim da imamo nekakav otpor prema tome, kaže nutricionistica Nita Šarić koja drži da će uvijek biti radoznalih.

– Vjerujem da će biti ljudi koji će rado kušati nove stvari pa tako i brašna/prahove od kukaca. S druge strane, sigurno će biti i dosta otpora u smislu da će određeni broj ljudi izbjegavati proizvode u koje je dodan prah ili da sam prah neće kupovati.

Pritom smatram da je najveća prepreka gadljivost i to što nismo navikli na tako nešto. Ipak, ako gledamo s nutricionističke strane, svakako bih to preporučila svojim klijentima kao opciju, ali ne kao nužnost. Tko voli, nek’ izvoli, zaključuje Šarić.