pitanje proširenja eu
Komisija poziva na reforme, eurozastupnici podijeljeni u pitanju krize u Srbiji
SDP je o svojoj listi za Europski parlament odlučio već prije nekoliko tjedana
Srbija treba pokrenuti "inkluzivan dijalog" koji će uključiti sve skupine kako bi ostvarila konsenzus o reformama neophodnim za napredovanje te zemlje prema članstvu u EU-u, poručila je u utorak povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos u raspravi s eurozastupnicima o masovnim prosvjedima u Srbiji.
U obraćanju na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu Kos je istaknula kako je u sadašnjim okolnostima u Srbiji "važno uspostaviti uvjete za inkluzivan dijalog koji uključuje sve zainteresirane strane, političke aktere, institucije, članove civilnog društva te studente i profesore kako bi se odgovorilo na zabrinutosti i postigao konsenzus o reformama koje su neophodne za europsku budućnost Srbije".
Put prema članstvu u EU-u traži reforme koje uspostavljaju temeljne vrijednosti Unije ne samo u zakonodavstvu nego i u praksi, rekla je Kos u raspravi posvećenoj političkoj krizi u Srbiji, te ustvrdila da takvo usklađivanje Srbije s europskim vrijednostima upravo nudi rješenja za zahtjeve koji su u središtu prosvjeda u Srbiji.
U Srbiji već više od tri mjeseca svakodnevno traju prosvjedi nakon pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sada kada je poginulo 15 ljudi. Prosvjede predvode studenti koji traži odgovornost institucija i transparentnu istragu o toj nesreći. Studenti optužuju vlast predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je korupcijom dovela do te nesreće.
Kos je također upozorila da "širenje dezinformacija, neprijateljska politička retorika, uključujući i onu protiv EU, protiv naših građana, protiv nekih uglednih zastupnika u Europskom parlamentu, a u posljednje vrijeme i protiv izaslanstva EU koje vodi dijalog s političkim i civilnim dionicima, nema i neće imati mjesta na putu integracije u EU".
Predstavnici vlasti i vlastima bliski mediji u Srbiji u više su navrata prosvjede protiv vlasti pripisali uplitanju iz Hrvatske i drugih zemalja a Europska komisija izrazila je u siječnju zabrinutost zbog postupanja Srbije prema državljanima Hrvatske i drugih članica EU-a, koji su privedeni i zatim protjerani pod izlikom da predstavljaju sigurnosni rizik. U istupima predstavnika vlasti u Beogradu kao i dijelu medija posebno se proziva hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, izvjestitelej EP-a za Srbiju, za miješanje u unutarnje poslove Srbije a nerijetko ga se karakterizira kao "srbomrsca".
Predstavnik Vijeća EU-a, Poljak Adam Szlapka rekao je zastupnicima da je širenje prioritet poljskog predsjedništva. Srbija je kao kandidat podložna pomnom propitivanju vladavine prava, reformi i poštovanja temeljnih prava rekao je Szlapka te ponovio poziv srbijanskim vlastima poštuju pravo na okupljanje i prosvjed te spriječe nasilje protiv prosvjednika.
Picula i Stier podržali pravo studenata na okupljanje
U ime svojih političkih skupina, socijaldemokrata i Europske pučke stranke, govorili su hrvatski eurozastupnici Tonino Picula i Davor Ivo Stier.
"Još jednom iskazujem podršku svim mladim ljudima koji mirno i dostojanstveno zahtijevaju bolju budućnost za svoju zemlju. U Srbiji svjedočimo političkoj krizi, a političke krize zahtijevaju politička rješenja", rekao je socijaldemokrat Tonino Picula.
"Rješenja ne mogu biti protjerivanja građana Europske unije ni neutemeljene optužbe za vanjsko uplitanje. Novim izborima, ako do njih dođe, treba prethoditi i reforma izbornog sustava u skladu s preporukama OESS-a i Vijeća Europe. Rješenje nije ni oportunistička interpretacija stabilnosti potpomognuta europskim novcem za infrastrukturne projekte uz manjak kritičnosti za stanje demokracije", smatra Picula.
Picula dio rješenja vidi u usmjeravanju europskih sredstava u jačanje demokracije i pravosuđa u zemljama koje pretendiraju za članstvo u bloku.
"Izvješća Komisije ukazuju na probleme, ali neki europski lideri hvale napredak. Ako kredibilnom politikom proširenja želimo nove članice, trebamo jasnije komunicirati i više europskih sredstava preusmjeriti u jačanje demokratskih institucija i pravosuđa", rekao je Picula.
Hrvatski eurozastupnik iz redova Europske pučke stranke Davor Ivo Stier (HDZ/EPP) poručio je na raspravi da studenti "imaju pravo na mirno okupljanje" i da je Srbiji potreban dijalog svih dionika društva.
"Radujemo se europskoj Srbiji pomirenom sa sobom i sa svojim susjedima. Iako nam je namjera pridonijeti tom cilju, potpuno smo svjesni da je na Srbiji, kao suverenoj državi, da odluči na koji način će oblikovati svoju budućnost. Ne možemo srbijanskim vlastima nametati europska stajališta ni studentima da nose zastave Europske unije no želimo da znaju da država koja prigrli europske vrijednosti i uskladi se s njima, uvijek može računati na potporu ovog parlamenta", naglasio jeStier.
Tomislav Sokol (EPP/HDZ) ustvrdio je da su "problemi u Srbiji puno dublji od (srbijanskog predsjednika Aleksandra) Vučića i SNS-a" te da "vuku korijenje iz toga da ova zemlja nikad nije prihvatila odgovornost za vlastite promašaje iz prošlosti".
"Tek kad kad svi slojevi srpskog društva shvate da od nekakve balkanske hegemonije nema ništa i da je uloga regionalne sile obična iluzija, onda ćemo govoriti o ozbiljnoj europskoj perspektivi za Srbiju", rekao je Sokol.
Hrvatski eurozastupnik iz redova Zelenih Gordan Bosanac kritizirao je predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen jer je hvalila Srbiju tijekom posjeta toj zemlji u listopadu prošle godine. Tada je Vučiću poručila da je Srbija "jedna od najnaprednijih zemalja" u pristupanju bloku.
"Kako je moguće da je predsjednica Komisije napravila takvu kardinalnu grešku i nanijela veliku štetu proširenju jer je opravdano potpirila sumnje velikog dijela građana Srbije u Europsku uniju. Podržala je naprosto krivu stranu. Povjerenice Kos, sad nije vrijeme za inkluzivni dijalog s autokratom, već je ključno da date jasnu podršku studentima", rekao je Bosanac obrativši se povjerenici za susjedstvo i proširenje.
Europska krajnja desnica u obrani Vučića
U raspravi su prema politikama vladajućih u Srbiji uglavnom kritični bili govornici iz klubova oko političkog centra, liberali, pučani, socijalisti te zeleni, dok su govornici iz desnih klubova bili suzdržaniji u ocjenama ili zastupali stajališta bliska srbijanskim vlastima Aleksandra Vučića i SNS-a.
Allesandro Cirriani je ispred Europskih konzervativaca i reformista ocijenio da su vlasti u Beogradu pokazale odgovornost smjenama premijera i novosadskog gradonačelnika te prozvao EU da držanjem Srbije u "sivoj zoni" po pitanju pridruživanja Uniji gura tu zemlju prema snaženju veza s Kinom i Rusijom.
Annamária Vicsek iz Domoljuba za Europu također je rekla kako su srbijanske vlasti smjenama pokazale i prihvatile odgovornost te dodala kako se prosvjedima uskraćuje mogućnost ostalim studentima da nastave svoje obrazovanje.
Petr Bystron iz Europe suverenih nacija ustvrdio je da nema posebnih razloga za nemire u Srbiji i za prosvjede optužio "globalističku mrežu" koja organizira prosvjede i smjene vlasti od Ukrajine i Gruzije do Slovačke i sada Srbije. Dodao je kako američki predsjednik Donald Trump sada okončava takve politike ukidanjem agencija poput USAID-a koju je, tvrdi Bystron, u stvari vodila CIA.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
