Danas na posao i formalno dolazi novi saziv Europske komisije Ursule von der Leyen – pred njima je pet godina u kojima moraju naći rješenja za nekoliko ključnih tema, od kojih je najvažnija sigurnost i položaj Europske unije na geopolitičkoj mapi svijeta. Rat u Ukrajini je pri kraju, Volodimir Zelenskij nudi primirje uz naknadnu mirnu reintegraciju, a politika podrške Ukrajini značit će i ključnu medijatorsku ulogu EU prema tom miru.

Za to vrijeme, proračun EU-a i budžeti država članica za obranu nastavljat će rasti, i to je jedan od imperativa u programu nove-stare šefice EK-a. Prvi put, utemeljen je resor obrane u Komisiji, te je dužnost povjerenika za obranu EU-a dobio bivši litvanski premijer Andrius Kubilius. Već ovih dana visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas otputovala je u Kijev, a aktivnu ulogu imat će i Estonka Kaja Kallas koja preuzima ključnu poziciju glavnog diplomata EU-a.

Politika "housinga"

Jednako tako, nakon što Donald Trump u SAD-u stupi na dužnost početkom 2025. godine, na Komisiji će biti i zadatak da nađe odgovor na trgovinsko-carinski rat koji Kini namjerava uvesti novi novi američki predsjednik, a koji će rezultirati velikim rastom cijena i nedostupnošću jeftinih kineskih proizvoda i u Europi, s obzirom na to da se očekuje da će Trump pritisnuti EU da i sam blokira širenje kineske ekonomske dominacije. Zadatak Komisije je da osigura da EU ostane ekonomski konkurentan na svjetskom tržištu, ali ne na štetu vlastitih građana.

Kad je riječ o stanovnicima EU-a i njihovim potrebama, cijene energije i stanovanja (housinga) ostaju ključne teme životnog standarda Europljana – Ursula von der Leyen dala je javno obećanje da će Komisija učiniti sve da cijene energenata dalje ne rastu. A politika "housinga" slična je onoj koju odnedavno provodi i hrvatska Vlada – to je niz politika usmjerenih ka stanogradnji, uvođenju poreza koji će destimulirati daljnji rast cijena nekretnina, omogućiti povoljnije najmove za mlade itd.

Četvrta velika tema nove Komisije su i migracije, u čemu su ključne zemlje istoka Europe pa je tako prioritet ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen, i to vjerojatno već od Nove godine, a u pozadini svega je klimatska agenda koja obuhvaća sva druga područja ekonomije, jer je borba protiv klimatskih promjena jedan od glavnih smjerova i u razvoju i financiranju europske poljoprivrede, kao najvažnijeg resursa Europe, ali i imperativ u razvoju svih drugih industrija.

Nova Europska komisija u političkom je smislu nastavak politike mainstreama kao rezultata dvaju mega kriza, pandemije i rata u Ukrajini, pri čemu predsjednica EK ima u Europarlamentu podršku EPP-a, odnosno svojih pučana, socijaldemokrata, zelenih i liberala. No, u ovaj mandat Ursula von der Leyen ušla je i s najmanje glasova nego ikad – za njenu vladu glasalo je 370 zastupnika, dok je 282 bilo protiv, a 36 suzdržano, a dobar dio zastupnika, pa i iz redova EPP-a, nije ni bio u dvorani plenarne sjednice u Strasbourgu proteklog tjedna.

Pritom je ona pristala i na dio glasova ECR-a, krajnje desnice, kako bi učvrstila svoju poziciju i kako bi ovo glasanje ipak prošlo bez iznenađenja, a to je naljutilo i dio pučana, a i krajnju ljevicu, pa tako primjerice zastupnik stranke Možemo! iz Hrvatske Gordan Bosanac nije podržao ovu, inače umjerenu politiku Ursule von der Leyen.

Konzervativni budžet

U novoj Komisiji, koja broji 27 članova sukladno broju država članica, 14 je muškaraca i 13 žena, a analiza prvog proračuna koji je donesen u novom mandatu, onog za 2025. godinu o kojem se također prošlog tjedna glasalo u Strasbourgu, pokazuje da novi saziv EK-a počinje apsolutnom politikom kontinuiteta u odnosu na dosadašnju politiku. Praktički sve stavke, osim obrane koja je nov resor i samim tim bitno raste, na sličnim su razinama.

Sam proračun donesen je s mukom, jer se dio država članica borio protiv povećanja nekih stavki, pa je prijetilo i da padne prije nego je i donesen, došlo je do prekida pregovora i velikih napetosti, ali na kraju je usvojen, i to kao "konzervativni budžet" s minimalnim izmjenama u odnosu na dosadašnju politiku.

Prekretnica će biti budžet za 2026., zato što će tada paralelno biti predložena i projekcija velikog 7-godišnjeg proračuna EU za period 2027-2034., i tada će se vidjeti eventualni novi smjer europskih politika.

No, svi se nadaju da će dotad i rat u Ukrajini biti prekinut, odnosno da će se dotad formulirati neko rješenje, vjerojatno na tragu "mirne reintegracije" kakvu je Hrvatska imala krajem Domovinskog rata – Ukrajina će biti spremna prekinuti sukobe, ali će inzistirati da sva svoja okupirana područja vrati u najskorijoj budućnosti političkim putem, a tu podrška EU-a i dalje ostaje ključna za njih.

Šuica: Bez mira i stabilnosti nema ni gospodarskog napretka

Povjerenica iz Hrvatske Dubravka Šuica više nije među potpredsjednicima, ali vodi novi važan resor – Mediteran.

Tako su se rješavanje problema nezakonitih migracija i smirivanje sukoba na Bliskom istoku bile najčešće na saslušanju Šuice, koja je isticala potrebu aktivnijeg pristupa Europske unije regiji od Maroka do Perzijskog zaljeva.

– Ne želimo biti samo oni koji plaćaju, nego oni koji aktivno djeluju. To je naše blisko susjedstvo i važno je biti ondje prisutan i utjecajan. Ne možemo riješiti probleme na Bliskom istoku sami, bez međunarodnih partnera, SAD-a i zemalja Zaljeva, zato i jesu zaljevske zemlje dio ovog portfelja. Bez mira i stabilnosti nema ni gospodarskog napretka zaljevskih zemalja. Tako ja objašnjavam naše liderstvo na Sredozemlju i zato se uspostavlja opća uprava za Sredozemlje, odgovorila je tada Šuica.

Povezane vijesti

• Euroskupina nastavila sastanak bez previše optimizma
• EK pokreće kaznene postupke protiv 19 članica EU?
• EK povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 0,3 na 1,1%