Ilustracija (iStock)
Prije dva mjeseca Europski parlament u Strasbourgu usvojio je prijedlog eurozastupnice iz Rijeke Romane Jerković o jedinstvenom europskom okviru za digitalni identitet.
U ova dva mjeseca u javnosti se zapravo vrlo malo govorilo o tom novom alatu, koji je namijenjen građanima kako bi se na siguran, brz i transparentan način elektronički identificirali prilikom korištenja usluga, kako javnog i privatnog sektora u svim zemljama EU-a. Istraživanja su pokazala kako tri četvrtine korisnika želi znati kako se njihovi podaci obrađuju kada koriste račune društvenih medija, dok 63 posto građana EU-a želi siguran jedinstveni digitalni ID za sve internetske usluge.
Europska komisija predložila je uspostavu europskog digitalnog novčanika koji će građanima omogućiti da u svakom trenutku imaju punu kontrolu nad osobnim podacima. EU digitalni novčanik je zapravo virtualni novčanik u formi aplikacije za mobitele koja građanima omogućuje digitalnu identifikaciju i pohranu službenih dokumenata u elektroničkom obliku, poput vozačke dozvole, osobne iskaznice, liječničkog recepta ili sveučilišne diplome.
Pilot-projekti istražuju digitalni novčanik u 11 područja:– Pristup državnim uslugama – Otvaranje bankovnog – Registracija SIM-a – Mobilna vozačka dozvola – Potpisivanje ugovora – Zahtjev za medicinske – Putovanje – putovnica, viza – Organizacijski digitalni identiteti – Plaćanja – provjera identiteta – Certifikacija obrazovanja – diplome – Pristup davanjima iz |
Građani već koriste digitalne novčanike na svojim pametnim telefonima za plaćanja.
– Ovi novčanici, koje danas dominantno nude veliki tehnološki igrači, svojim korisnicima omogućuju i prijavu na razne online usluge. Problem je što korištenjem digitalnog novčanika velikih platformi građani zapravo nemaju jasan uvid u to za što se koriste njihovi osobni podaci, što sa sobom povlači niz pravnih, etičkih i sigurnosnih pitanja, objašnjava Jerković.
Nakon što je Uredba (EU) 2024/1183 o uspostavi europskog okvira za digitalni identitet stupila na snagu, od država članica zahtijeva da građanima osiguraju lisnice EU-a za digitalni identitet u roku od 24 mjeseca od donošenja provedbenih akata, u kojima se navode tehničke specifikacije i certifikacija.
Ti akti, koji će se donijeti u razdoblju od 6 do 12 mjeseci nakon odobrenja Uredbe, temeljit će se na zahtjevima i specifikacijama izrađenima za paket instrumenata EU-a za digitalni identitet i osigurati ujednačenu provedbu lisnica u cijeloj Europi. U tijeku su opsežni pilot-projekti za testiranje tehničkih specifikacija i softverskih prototipova za lisnicu EU-a za digitalni identitet u različitim sektorima u više europskih zemalja.
Cilj je tih pilot-projekata procijeniti upotrebljivost lisnice u scenarijima kao što su pristup državnim uslugama, otvaranje bankovnih računa i olakšavanje sigurnih internetskih plaćanja, uz sudjelovanje privatnih poduzeća i javnih tijela u državama članicama, Norveškoj, Islandu, ali i u Ukrajini. Za očekivati je kako će prvi EU digitalni novčanici izdani od strane država članica postati dostupni građanima 2026. godine.
Zaštita osobnih podatakaSigurnost i zaštita podataka ključni su elementi novog okvira o digitalnom identitetu. Europski digitalni novčanici će biti certificirani u skladu s Europskim zakonom o kibernetičkoj sigurnosti i Zakonom o zaštiti podataka. Povezivanje identiteta s digitalnim novčanikom i dalje će biti u ingerenciji država članica. Europska komisija je trenutačno u procesu razvoja prototipa digitalnog novčanika koji treba podržavati brojne svakodnevne scenarije stvarne upotrebe. |
Korištenje EU digitalnog novčanika bit će isključivo na dobrovoljnoj bazi te da će građani i dalje moći nesmetano koristiti fizičke dokumente.
– Tako ćemo ga primjerice moći koristiti u situaciji kada policiji moramo pokazati osobnu iskaznicu i vozačku, prilikom otvaranja računa u banci, prilikom iznajmljivanja automobila, upisa na fakultet, podizanja lijekova na recept, prijave novorođenog djeteta u Knjigu rođenih, i tako dalje. Jednom u budućnosti, kada se za to ostvare ostali preduvjeti, omogućit će nam i elektroničko glasanje na nacionalnim, predsjedničkim, europskim i lokalnim izborima.
U praksi će to značiti da građani više neće morati stajati u dugačkim redovima, hodati od šaltera do šaltera kako bi, npr. promijenili adresu stanovanja. Kada stupi na snagu, očekuje se kako će i prijedlog zakona pridonijeti razvoju i modernizaciji te kvaliteti usluga javnog sektora, objašnjava Jerković.
Građani EU-a će moći koristiti svoj EU digitalni novčanik i za pristup uslugama privatnog sektora. Kao što je to slučaj i danas, građani će moći koristiti EU digitalni novčanik za plaćanja na svim prodajnim mjestima koja podržavaju beskontaktno plaćanje, kao i za pristup širokom spektru internetskih usluga. Osim brojnih novih pogodnosti koje donosi privatnim osobama, europski digitalni identitet donijet će prednosti malim i srednjim poduzećima.
Danas putem nacionalnog sustava identifikacije i autentifikacije korisnici e-Građanina imaju mogućnost pristupa samo i isključivo uslugama javnog sektora, i samo unutar Hrvatske. To se mijenja na način da će i privatni sektor biti uključen u novi sustav, a novina je i to da će se uslugama javnog sektora od sada moći pristupati i u drugim zemljama EU-a.
– Novim okvirom o europskom digitalnom identitetu želimo umrežiti nacionalne sustave u jednu smislenu i dobro povezanu cjelinu te tako ubrzati digitalnu tranziciju. Izrazito je važno stvoriti preduvjete za daljnji razvoj digitalizacije u svim segmentima društva i gospodarstva. Digitalizacija je danas ključan proces u privlačenju investicija, u poticanju inovacija i apsolutno ključan preduvjet jačanja konkurentnosti naših poduzeća, kaže Jerković.