Ressler: Pakt o migracijama odgovorit će na premali broj povrataka migranata

Karlo Ressler (Snimila Neva Zganec / Pixsell)

Ekstremno nizak broj povrataka ilegalnih migranata među ključnim je slabostima na koje će odgovoriti novi Pakt o migracijama i azilu, čije se usvajanje očekuje u travnju, najavio je u razgovoru za Hinu hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler.

Vijeće EU-a i Europski parlament postigli su u prosincu politički dogovor o Paktu o azilu i migracijama, odnosno pet međusobno povezanih uredbi kojima će se nastojati poboljšati zajednički odgovor EU-a na nezakonite migracije.

HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler bio je član pregovaračkog tima Europskog parlamenta, a u Europskoj pučkoj stranci je među najangažiranijim zastupnicima u pitanju migracija i zaštite granica EU-a.

“Svjedočili smo i instrumentalizacijama migracijskih kretanja, kao i masovnim zloupotrebama onog što bi trebao biti mehanizam zaštite najugroženijih", ustvrdio je Ressler u razgovoru za Hinu, dodavši da je i "najnaivnijima sada jasno da velika većina ljudi koji nezakonito prelaze granice nisu izbjeglice koje najviše trebaju pomoć, već ekonomski migranti koji imaju male ili nikakve šanse za međunarodnom zaštitom u Europi".

Ressler je istaknuo da su nova pravila usmjerena na to da se “smanji migracijski pritisak i riješe ključne slabosti sustava – masovne zloupotrebe, dugotrajni postupci azila i ekstremno niske stope povrata migranata" pošto, unatoč pravomoćnim presudama, samo petina onih kojima se odbije zahtjev za azil zaista i napusti europski teritorij.

Zahtjevi za azil obrađivat će se u roku od 12 tjedana, a oni kojima je odbijen azil trebali bi se deportirati u manje od 12 tjedana.

"Uvodi se više reda - brža, efikasnija procedura prikupljanja podataka na vanjskim granicama kroz harmonizirana pravila za sve države članice sa ciljem da se skrati postupak, kao i povezivanje postupka azila s postupkom vraćanja, deportacije migranata", rekao je Ressler.

Na vanjskim granicama provodit će se dubinske provjere kako bi se osobe identificirale, uz sigurnosnu i zdravstvenu provjeru, kao i registrirale u unaprjeđenom sustavu Eurodac.

Ressler je kao pregovarač pučana bio najviše uključen u pregovore o Uredbi o europskoj bazi biometrijskih podataka nezakonitih migranata i podnositelja zahtjeva za azil. Uz uzimanje otisaka prstiju, prema novim pravilima dodavat će se i prikaz lica u baze podataka. Podaci će se uzimati od svih osoba starijih od šest godina, a ranije je prag bio 14 godina.

"Primjerice, kada Grčka identificira nekoga kao potencijalnu sigurnosnu prijetnju, takvu informaciju kroz sustav Eurodac trebaju odmah imati sve države članice, ali i sve relevantne europske agencije. Glavni cilj je omogućiti bolju identifikaciju i praćenje nezakonitih migranata i tražitelja azila.", objašnjava Ressler.

Uspostavlja se i mehanizam solidarnosti unutar kojega će "svaka država članica biti obvezna u situacijama kad je to nužno pomoći onim državama poput Hrvatske, Italije i Grčke koje su prve na migracijskom udaru", a to će biti moguće kroz financijski doprinos, prihvat migranata ili alternativne mjere.

Kao primjer alternativne mjere, Ressler izdvaja vanjsku dimenziju i pomoć trećim zemljama iz kojih migranti dolaze, uključujući i doprinos osnaživanju njihovih graničnih kapaciteta, poput sporazuma EU-a s Tunisom, jednom od glavnih tranzitnih država za izbjeglice koji iz Afrike stižu u Europu. Zbog svoje blizine gradu Sfaxu, talijanska Lampedusa je dugo bila jedno od glavnih odredišta za migrante i područje tragičnih brodoloma.

Nevladine organizacije odbacuju dogovor i tvrde da će biti još više mrtvih na moru, no ni među državama članicama nisu svi sretni s dogovorom. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je da Budimpešta "snažno odbacuje migracijski pakt" i da neće sudjelovati u mehanizmu solidarnosti. No, jednom kad se pet uredbi usvoji, neće biti načina da ijedna članica izbjegne provoditi obveze.

"Kada dođe do usvajanja u Europskom parlamentu, što bi se trebalo dogoditi do kraja mandata, za bilo koju državu, ovo će biti obvezno zakonodavstvo. Dogovor nije savršen, ali je daleko bolji od onoga što imamo sada. Da do njega nije došlo, to bi bio ogroman udarac za Europu. Izazovi s kojima se suočavamo neće nestati, ali s njima se možemo suočiti jedino zajedno i s jasnim europskim pravilima koja trebaju demotivirati nezakonite prelaske", rekao je Ressler.

Hrvatski eurozastupnik tvrdi da je Hrvatska već postavila visoke standarde u zaštiti granica i borbi protiv nezakonitih migracija. Sa 6700 policajaca na granici, Hrvatska ima najveći broj graničnih policajaca po broju stanovnika u cijeloj EU, a gotovo trećinu svih krijumčara unutar Unije uhiti hrvatska policija, naglasio je Ressler.