Europska unija mora radikalno izmijeniti sustav odlučivanja i financiranja da bi 27-člani blok bio spreman do 2030. proširiti se na nove zemlje, ocjena je stručne analize koju su naručile vlade Francuske i Njemačke. 

Trenutačno osam država ima kandidatski status - Turska, Ukrajina, Moldavija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makednija te Srbija, a Gruzija i Kosovo potencijalni su kandidati.

"Iz geopolitičkih razloga proširenje zauzima visoko mjesto na političkoj agendi Europske unije koja, međutim, još nije ni institucionalno niti politički spremna za to, stoji u izvješću koje je u utorak predstavljeno ministrima u Bruxellesu.

Dokument, u kojem stoji da ga ne treba promatrati kao stajalište Pariza i Berlina, navodi da bi EU trebao odlučivati kvalificiranom većinom umjesto  jednoglasno u nekim područjima.

"Institucije i mehanizmi odlučivanja nisu bili osmišljeni za skupinu od 37 zemalja članica ... i zapravo otežavaju proces odlučivanja i danas kada odluke u upravljanju kriza donosi blok od 27 zemalja", smatraju stručnjaci. 

Jednoglasno odlučivanje propisano je za pitanja iz vanjske i sigurnosne te porezne politike, u financiranju EU-a, u nekim područjima pravosuđa i unutarnje politike te socijalne sigurnosti i zaštite. 

Neke vlade i stručnjaci već su kritizirali taj imperativ jednoglasja ocjenjujući da on uvelike usporava pa čak i blokira razvoj Unije, jer sve odluke u navedenim područjima moraju se svesti na najniži zajednički nazivnik.

S druge strane, ako se taj zakon promijeni, morat će se donijeti amandmani na ugovore EU-a, što bi bio dug i težak proces koji bi i sam zahtijevao jednoglasnost. 

Nadalje, stručnjaci pozivaju na jačanje uvjeta da vlade država članica moraju poštivati vladavinu zakona i europske vrijednosti kako bi imale pravo na novac iz EU fondova. Tu preporuku valja gledati u kontekstu činjenice da se Bruxelles godinama bori s nacionalistički i autoritarno nastrojenim vladama Poljske i Mađarske.

Dokument poziva EU da izmijeni svoje ugovore kako bi omogućio izdavanje obveznica te kako bi skratio proračunski ciklus sa sadašnjih sedam na pet godina za Europsku komisiju i Europski parlament. 

Proračun, koji sada iznosi oko 1 posto bruto nacionalnog dohotka, treba povećati kako bi odgovorio zahtjevima rastućeg broja zadaća kojima se EU bavi kao blok, a novi izvori prihoda trebali bi se stalno njima dodjeljivati. 

I na kraju stručnjaci zaključuju da bi nekim članicama EU-a trebalo dopustiti da međusobno tješnje surađuju, čime bi se formirale četiri razine europske integracije.

Najdublja integracija bila bi unutarnji krug sličan eurozoni koja se koristi jedinstvenom valutom i putovnicom za šengenski prostor.

Druga razina bio bi sam EU, a širi krug činile bi pridružene članice koje bi sudjelovale na jedinstvenom tržištu EU-a robe i usluga i postupale bi po zajedničkim načelima EU-a.

Konačno, postojala bi Europska politička zajednica - forum koji je predložila Francuska i koji je lansiran lani - kao vanjska razina političke suradnje no koja nije vezana za pravo Europske unije.

Povezane vijesti

• Bruto inozemni dug u srpnju PAO NA 39,4 MILIJARDE EURA
• 18. MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP: Grupna analiza u fokusu znanstvenih istraživanja
• JYOTISH ANALIZA 2019. GODINE: Stiže godina iskušenja. SVIJET KAKAV POZNAJEMO MOGAO BI NESTATI