(Hina/EPA)
Provedbom projekta "Pametna sela - EU koncept razvitka ruralnih područja" u Hrvatskoj će se učiniti važan pomak u gospodarskom razvoju, uz istodobno povećanje kvalitete života na selu, rečeno je u petak na konferenciji o tom projektu u Sisku.
Kako je, govoreći o novom konceptu, istaknuo zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, riječ je o trećoj takvoj konferenciji kojom je poslana poruka da je Sisačko-moslavačka županija zbog obnove i drugih okolnosti postala prioritet.
Namjera, kako je rekao, nije samo da se ukupni razvoj županije dovede na razinu prije potresa, nego da se revitalizacijom učini snažniji razvojni iskorak.
"Fokus koncepta je na najslabije razvijenijim područjima, a prioritet je razvoj suvremenih digitalnih tehnologija u cilju sveukupnog razvoja, ali i razvoj javnih usluga, obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih, da budu dostupne u ruralnim područjima, slično kao i u gradovima. Time će se ruralna područja učiniti atraktivnijima za život, što će zaustaviti odljev stanovnika. Time će postati atraktivnija za život, nego što su danas", rekao je Sokol.
Na konferenciji su sudjelovale i ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak.
Pametnih sela nema bez pametnih ljudi, pa zajedno radimo na zaustavljanju depopulacije, rekla je Vučković.
"Među potencijalima ovog područja posebno se ističu prirodni resursi, odnosno poljoprivreda, pa su u našem fokusu oni koji moraju ostati tu, koji proizvode hranu, pa im moramo omogućiti bolju povezanost s urbanim cjelinama, odnosno moramo izbrisati razlike u razvijenosti ulaganjem u temeljnu infrastrukturu, ali i onu infrastrukturu koja brže i bolje diže dodanu vrijednost i motivira poduzetničke ruralne resurse", rekla je ministrica Vučković.
Dosadašnji učinci ruralnog razvoja, dodala je, pozitivno su utjecali na razvoj ekološke poljoprivrede te na očuvanje autohtonih pasmina domaćih životinja. Razvojnim su programom ostvarene potpore od 1,2 milijarde kuna, od kojih je isplaćena milijarda i sedam milijuna.
Ministrica Vučković je istaknula kako je nužno promijeniti strukturu projekata i potpora kako bi veći udio nosile investicijske aktivnosti. Zato je od početka prošle godine, nakon potresa, takvih projekata bilo oko 150, od čega se pola odnosilo na mjeru obnove, rekla je.
Ministrica Tramišak je napomenula kako kohezijska politika mora ići u korak s poljoprivrednom politikom kako bismo unaprijedili kvalitetu života u ruralnom području i zaustavili demografski pad.
"Znamo da nam je iz kohezijske politike za razdoblje do 2027. godine na raspolaganju više od 65,5 milijardi kuna. Vlada je kreirala posebni operativni i teritorijalni program, koji je u fazi finalizacije, koji je vrijedan više od 14 milijardi kuna. On nudi nove mogućnosti za kvalitetnije javne usluge i našim selima, ali i poduzetnike da prate i digitalne i zelene trendove", rekla je Tramišak.
Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak upoznao je sudionike konferencije o tijeku obnove, podsjećajući da je Fondu solidarnosti prijavljeno 68 projekata vrijednih više od 698 milijuna kuna. Za poljoprivrednike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, županija je osigurala beskamatne kredite, kao i za mikro, male i srednje poduzetnike s područja županije te za one koji u toj županiji žele ulagati.
Kroz projekt "Pametnih sela", kako je rekao, nužno je smanjiti ulazne troškove kako bi poljoprivrednici proizvodili što kvalitetnije proizvode i plasirali ih na tržište. Spomenuo je i važnost cestovne infrastrukture kako bi poljoprivrednici mogli lakše doći do lokalnih središta te svojih poljoprivrednih površina.