Nešto manje od četiri kaznena djela dnevno ritam je zločina, odnosno kaznenih djela, u Puli prošle godine, kojih je, prema službenoj statistici bilo 1.368. Ta je brojka za neznatan postotak manja u odnosu na predlanjsku, brojkom točno 45 kaznenih djela manje nego u 2016. godine. Razriješeno ih je (samo) pedeset posto, uz riješena 22 "stara" kaznena djela iz prethodnih godina.

Zimski period idealna kulisa za razbojnike

Među kaznenim djelima uobičajeno prednjače ona iz domene općeg kriminaliteta, čak 982. Od toga se 403 odnose na provale, od kojih su riješene samo 53, a 334 se odnose na "obične" krađe, a riješeno ih je tek 26.

Imovinski delikti najčešća su problematika kojom se bave krim-istražitelji. Obijanje kioska iz kojih se uglavnom kradu cigarete, provale u aparate s napitcima, i to najčešće u raznim ustanovama, uža je specijalnost sitnih dugoprstića.

Policija često upozorava građane, prvenstveno na samozaštitu, kada su u pitanju najučestaliji oblici lopovluka: džeparanje na mjestima gdje cirkulira veći broj ljudi poput javnog gradskog prijevoza, čekaonica, tržnica, zdravstvenim ustanovama, u trgovačkim centrima i ugostiteljskim objektima… Osobe starije životne dobi vrlo su često na meti dovitljivih prevaranata koji im se predstavljaju kao lažni bankari/ce, zdravstveni djelatnici pa čak i policajci. Predstavljajući se tako kao službene osobe, čime dobivaju na lažnom autoritetu, prevaranti im "prodaju" razne priče da bi pridobili njihovo povjerenje, te potom, koristeći njihovu životnu dob, lakovjernost i nemoć, "pelješe" po njihovom domovima.

U ljetnim se mjesecima uobičajeno mijenja i struktura žrtava, i vrsta plijena, koji vrebaju "dugoprstići". Velika fluktuacija turista, vrijedna pokretnina i novac idealan su mamac. Krade se svugdje i sve iole vrjednije što se kasnije može preprodati: mobiteli, kamere, fotoaparati, torbe s plaža, bicikli, i to sve uglavnom u autokampovima…

Zimski period, s kraćim danima i ranim mrakom, idealna je kulisa za razbojnike. Prošle godine prijavljeno je 14 razbojništava na pulskom području, i to u najvećem broju slučajeva trgovina, u koje su pljačkaši upadali pred kraj radnog vremena. Otimali su samo novac, odnosno utržak iz registar kase, a pritom, srećom, nitko nije stradao. Sedam takvih slučajeva je i riješeno.

Težih zločina, odnosno krvnih delikata, srećom nije bilo. U policijskoj statistici zavedena su dva sukoba nožem koja su završila u krvi, oba se tretiraju kao kaznena djela pokušaja ubojstva, a oba su i razriješena. Odnosi se to na sukob dvojice muškaraca na Verudi te dvojice mladića u Šijani. Od deset slučajeva, u kojima su epilog sukoba bile teške ozljeda, bez elemenata težeg kaznenog djela, devet njih je riješeno.

Manje nesreća, više prekršaja

Iako se, također, radi o malom postotku od samo dva posto, zabilježen je i lagani pad broja prometnih nesreća. Postaji prometne policije Pule lani ih prijavljeno 499, a godinu dana ranije neznatno više, 510. U 30 posto nesreća bilo je ozlijeđenih, ukupna bilanca je jedna poginula osoba, 23 teško ozlijeđene i 171 osoba s lakšim ozljedama.

Kritičnim točaka u gradu je više, primjerice raskrižja ulica s Rankovčevom i Stankovićem na potezu od Kaštanjera do samog centra grada, križanje Radićeve i Rizzijeve na Vidikovcu, semaforizirano raskrižje Tomasinijeve i Budicinove na Verudi, Trg Republike kod sjedišta Policijske uprave Istarske…

Nesreća je u odnosu na 2016. lani bilo manje, ali prometnih prekršaja nekoliko stotina više: predlani 10.287, a lani 10.914. Na uzročno-posljedičnu vezu s nesrećama odnosi se 1.822 prekršaja brzine, 897 slučajeva vožnje pod utjecajem alkohola, 223 prekršaja nepropisnog pretjecanja i 65 slučajeva vožnje bez položenog vozačkog ispita.

(Marina VUKŠIĆ)

Povezane vijesti

• Rijeka- Državni proračun i svoje tvrtke oštetili za 11,7 milijuna kuna
• Zvuči nevjerojatno, ali statistika dokazuje: NI KRIMINALCIMA NE CVJETA POSAO U DOBA KORONE
• SLUČAJ ULJANIK: Dvije godine nakon filmskih uhićenja još se ne zna hoće li uopće biti suđenja. Odvjetnica bivšeg direktora Uljanik Plovidbe najavljuje da će za svjedoke pozvati sve OSOBE IZ BIVŠEG DRŽAVNOG VRHA KOJE SU SUDJELOVALE U DONOŠENJU ODLUKA!