Mogao bi se u Kavranu ponoviti Split, zloslutne su najave mnogih s kojima smo pričali na području Općine Marčana, a koji poznaju Nijaza Čauševića zvanog Medo. Iz pulskog je pritvora poručio da će biti svašta kad izađe, da će netko stradati, kažu njegovi znanci. Dodaju da on sigurno misli ozbiljno pa ih je strah što bi se moglo dogoditi kada izađe na slobodu. Čaušević je sa svojim sinom Antoniom nedavno završio u pritvoru, a policija ih sumnjiči da su varali, iznuđivali i krivotvorili isprave. U Kavranu nam kažu da su se supružnici koji su prijavili Čauševića zbog iznude zatvorili u kuću i od straha uopće ne izlaze iz nje. Eventualno spavaju kod najbliže susjede.
U ovom na prvi pogled mirnom istarskom mjestu, koje je nažalost možda i najžešće u Istri stradalo u masovnoj bespravnoj gradnji, nitko ne želi imenom i prezimenom govoriti o Medi, čovjeku kojeg se povezuje i s ratnim zločinima u BiH. Iako mu je nadimak mekan, mještani kažu da mu je ćud čista suprotnost. Naprasit, uvijek naoružan, čovjek kojeg se mnogi boje. Živi u objektu koji bi se teško moglo nazvati kućom, ma ni kolibom. Maleno ozidano prizemlje uz koje su postavljene stare kamp kućice, WC školjka na otvorenom ograđena tankim, providnim zastorom i uokolo razbacane razne stvari, od plinskih boca do prikolica. To je kroki Medine nastambe koja se nalazi na bijelom putu koji vodi iz Kavrana prema Budavi.
Kamp kućica u kojoj stanuje Nijaz Medo Čaušević
Ispred Čauševićeve nastambe nailazimo na 46-godišnjakinju koju je policija označila kao pomagačicu u iznudi koju su organizirali otac i sin. Ona nije pritvorena poput ove dvojice, ali je jako uznemirena. Rekla nam je da je na tabletama za smirenje, stalno plače. Požalila se da joj je policija uzela mobitel i da ne može kontaktirati ni s kim. Televizor joj je, veli, pokvaren, ostala je bez drva, sama je usred šume. Ali tvrdi da joj pomaže sin jednog policajca koji je odveze do mjesta po namirnice. Ne zna što će biti, zabrinuta je za Nijaza i njegovog sina Antonija. Kaže da ona neće moći ovdje ostati živjeti sama. Pitamo je ima li kod koga barem privremeno otići, na što odgovara da su joj roditelji i brat mrtvi, dok sestre ne viđa.
U taj je objekt, gdje 46-godišnjakinja trenutno živi sama, prije nekoliko dana došla policija s nalogom za pretres. Ne znamo što su pronašli, ali je Županijski sud u svom nalogu o pretresu pretpostavljao da će biti nađeno oružje. Uostalom, i sam je Čaušević jednom priznao da uvijek uz sebe ima oružje.
U obrazloženju naloga o pretrazi Čauševićeve nastambe detaljno se obrazlaže za što se sumnjiči njega, njegovu partnericu i sina mu. Slovenski državljanin je koncem prošle godine prijavio da je putem mobitela s nepoznatog broja, za koji je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da pripada Čauševićevom sinu Antoniju, dobio poruku u kojoj mu se pošiljatelj predstavio kao građevinski inspektor Marinko Banko te za uslugu uklanjanja tabele o zabrani gradnje na objektu tražio 50 tisuća kuna. U kasnijim je izmjenama SMS poruka lažni inspektor spustio cijenu te je micanje tabele i legalizaciju objekta htio naplatiti 1.500 eura.
Neregistrirani automobil kojeg je Čaušević vozio
Drugi slovenski državljanin je pak prijavio policiji da su mu Nijaz Čaušević i još jedna osoba obećali legalizaciju njegovog objekta u Kavranu, za što im je on prvo predao 500, a zatim i dodatnih 450 eura. Čaušević mu je pritom rekao da će ga kontaktirati osoba pod imenom Ivan Matošević, opet s broja mobitela koji koristi Čauševićev sin, te mu dostaviti papirologiju vezanu za završetak legalizacije njegovog objekta. Slovenski je državljanin na koncu putem e-maila dobio krivotvoreno rješenje o legalizaciji Općinskog suda u Puli.
S istog su mobitela pristizale prijetnje hrvatskom državljaninu. I tu se pošiljatelj predstavljao kao stanoviti Matošević te tražio da mu ovaj plati nepostojeći dug. Prvo je tražio 400 eura, a zatim tri tisuće kuna. Prijetio mu je kamatarima i pisao u porukama da će ga slomiti ako mu ne plati. Ubrzo je stigao i poziv u kojem je Antonio po novom tražio 12 tisuća kuna te, u slučaju neplaćanja, spominjao batine. Kako mu ovaj nije želio platiti ništa, uz obrazloženje da nikome ne duguje ništa, s Antonijevog broja je stigla poruka u kojoj on prijeti ubojstvom te osobe i njezine supruge ukoliko mu ova ne isplati traženi novac. Na kraju je s broja Čauševićevog sina stigla i poruka sa slikom pištolja.
Znakovito je da se u nalogu Županijskog suda navodi da su obavljeni razgovori i s osobama koje su zbog straha htjele ostati anonimne, a koje sve opisuju sličan način rada Nijaza Čauševića i sina mu Antonija. Tu se spominje uzimanje, odnosno traženje novca za navodnu legalizaciju objekata, odnosno ukidanja zabrana gradnje.
Nikoga ove optužbe u Kavranu i okolici ne čude. I ne samo njih, jer kaos koji tamo vlada s bespravnom gradnjom mogao je dovesti jedino do ovoga. Bilo je pitanje vremena kad će netko iskoristiti očito bezvlašće da u tome nađe neki svoj interes. Nije to naravno nikakvo opravdanje za Nijaza i Antonija Čauševića, ali je činjenica. Nijaz je, prema riječima mještana, kaos u prostoru koristio i ranije za svoje nezakonite radnje. Navodno je naplaćivao čuvanje objekata koji su, ako ne bi bili povjereni njemu na skrb, bivali pljačkani, u njih se provaljivalo i oštećivalo ih se. Neki smatraju da iza tih provala i krađa sitnih stvari, poput plinskih boca, štednjaka, ograda, stoji Nijaz Čaušević, ali to policija zasad ne navodi. Uglavnom, na nekim kućama stoji natpis da ih čuva Medo, odnosno Nijaz, što bi valjda provalnicima trebalo biti dovoljno upozorenje da tu nemaju što tražiti.
Medina okućnica
Neki govore i o Nijazovim prijetnjama komunalnim redarima, na što bivši općinski načelnik, a danas zamjenik načelnika Općine Marčana Marijan Kostešić kaže da nije istina. On tvrdi da općinska vlast nikada nije dobila nijednu prijavu protiv Mede, niti je ikada čula da on pravi probleme. "Znam tko je on, ali ne poznajem ga osobno", kaže Kostešić, koji ističe da je na području oko Kavrana na tisuće objekata koje je teško kontrolirati i pratiti tko sve tamo obitava i što se radi. U mjestu se priča da je Medo čuvao i Kostešićevu obiteljsku kuću, što ovaj demantira. "Ne, niti slučajno. Možda je netko pogrešno protumačio to što se ovaj neko vrijeme parkirao u blizini moje kuće jer mu auto nije htio upaliti pa mu je tu bilo zgodno da ga može ponovno pokrenuti", ističe zamjenik načelnika.
Mnogi smatraju da je Nijaz Čaušević do sada uživao zaštitu visokih političkih struktura, ali to doista zvuči kao čista fikcija. Jedan nam sugovornik kaže da vjerojatno ima podeblje dosjee o nekim političarima, a koji se tiču rata na području bivše Jugoslavije. Jedino s čime se sam Čaušević 2008. hvalio u medijima jest da četiri-pet godina radi na osiguranju imovine apartmanskog naselja Paradiž u vlasništvu jednog, kako je tada rekao, visokog bivšeg časnika Hrvatske vojske, koji ga je, tvrdio je, angažirao i kao osobnog čuvara. Teško je tu reći je li se Čaušević samo hvalio ili je doista čuvao tu osobu i njegove nekretnine. Jedini o kojem smo pisali da u vodnjanskom Paradižu gradi vile jest bivši Tuđmanov čovjek od povjerenja Ivić Pašalić, no on, prema našim saznanjima, nije časnik Hrvatske vojske, a poznato je i da smo tek 2006. počeli pisati o početku gradnje tog naselja pa je nemoguće da ga je Čaušević čuvao već četiri-pet godina jer ono tada nije postojalo.
Potpis na zidu, da ne bi bilo zabune
Valja podsjetiti da je Nijaz Čaušević u Kavran došao ranih '90-ih, nakon što je u ratu bio pripadnik HVO-a. U Istri nije imao prijavljeno prebivalište ni boravište. Ovdje je došao iz Slavonskog Broda, gdje mu živi supruga s djecom. Jedan je sin očito došao u Kavran za njim. Sredinom 90-ih za njim su u Kavran, pričaju nam mještani, došli i njegovi prijatelji, suborci iz Županje, ali nisu se dugo zadržali. Čaušević je govorio da u Slavonski Brod odlazi svakih 20-ak dana, dok nas neki njegovi znanci uvjeravaju da sada tamo odlazi samo za božićne blagdane. Dovodilo ga se u vezu s ubojstvima civila u Sijekovcu u BiH, ali to još uvijek nije procesuirano.