Stjepan Prnjat, 47-godišnji hrvatski državljanin rodom iz Zenice (BiH), s adresama u Zagrebu, Slovačkoj i Njemačkoj – prvi na listi osumnjičenih za krijumčarenje 100 kilograma kokaina otkrivenog u riječkoj luci, droge čija vrijednost doseže 15 milijuna eura – nalazi se u Ljubljani, gdje je i pritvoren, a Hrvatska će tražiti njegovo izručenje. Posljednja su to dostupna saznanja vezana za Prnjata, u medijima nazvanim hrvatskim Escobarom. Istraga ga kvalificira kao čovjeka na vrhu ove narkopiramide, onog koji je ustrojio zločinačko udruženje preko kojeg su – da suradnjom policija više zemalja nije presječen ovaj lanac krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike – trebale u Europu stizati daljnje pošiljke kokaina od 100 do 500 kilograma.

Činjenicu da se Prnjat trenutno nalazi u pritvoru u Ljubljani potvrdio nam je jučer Ljubo Pavasović Visković, odvjetnik koji ga već neko vrijeme zastupa u Hrvatskoj, a branit će ga i u ovim novim inkriminacijama.

– Čekamo poteze hrvatskih vlasti – konstatirao je jučer Pavasović Visković. Upitan hoće li prvi potezi obrane možda biti žalbe na rješenje o provođenju istrage i istražnom zatvoru, Prnjatov odvjetnik je rekao da najprije slijedi proučavanje spisa pa će se odlučiti o daljnjim koracima.

Presuda u Trentu

Prnjat, po službenim podacima, iza sebe ima »samo« pravomoćnu presudu Prizivnog suda u talijanskom Trentu iz 2009. godine kojom je osuđen na kaznu od deset godina i osam mjeseci zatvora te novčanu kaznu od 40 tisuća eura, zbog trgovine drogama. Protiv Prnjata – za kojeg se u USKOK-ovom rješenju o provođenju istrage za šverc kokaina navodi da je po zanimanju »obrađivač metala« i »komercijalist« – u tijeku je sudski postupak u Zagrebu zbog »prikrivanja protuzakonito dobivenog novca«.

Ovaj kazneni postupak za, kolokvijalno rečeno, »pranje novca«, pravosudni je »rep« priče o Prnjatu koja je za njega u Hrvatskoj počela 2007. godine, kad je iz istrage objavljeno da je razbijen uhodani lanac krijumčara heroina i kokaina, koji je svoje poslove razgranao po cijeloj Europi. Tvrdilo se da je na drogi nabavljanoj u Južnoj Americi Prnjat s obitelji zaradio 14 milijuna eura. Prnjat je bio uhićen u Njemačkoj pa izručen Italiji. U međuvremenu mu se u Rijeci sudilo u odsutnosti, no optužbe nisu dokazane pa su Prnjat, njegove sestre, supruga i majka 2012. godine oslobođeni optužbi, a dvojica suoptuženih osuđena. No, presudu je kasnije ukinuo Vrhovni sud, a procesuiranje slučaja iz Rijeke prebačeno u Zagreb.

Prnjat je 2015. godine pušten iz talijanskog zatvora pa je tako dosad sa slobode mogao dokazivati legalnost porijekla svoje imovine, nakon što je istragom otkriveno da je samo na jednom slovenskom računu imao gotovo pet milijuna eura. Imao je i niz nekretnina što su glasile na njega i obitelj, dok je optužba otpočetka tvrdila da je riječ o novcu zarađenom na trgovini drogom i opranom kroz kupnju nekretnina. Na prvom suđenju riječki je sud smatrao da te optužbe nisu dokazane.

Goleme količine

U istrazi, u sklopu koje je zaplijenjeno 100 kilograma kokaina, Prnjata se tereti da je ustrojio zločinačko udruženje radi kupovine i prodaje ogromnih količina kokaina, njegovog prebacivanja iz zemalja Južne Amerike te prodaje na narkotržištu zemalja Europske unije. Drogu je, tvrdi USKOK, plaćao 3.000 eura za kilogram, a 100 kila zaplijenjenog kokaina platio je čovjeku zvanom Pablo 300 tisuća eura – unaprijed, što nije uobičajeno. Pablo je osoba koja visoko kotira u narkokrugovima u Južnoj Americi, kako je to sam ustvrdio Prnjat.

U dosadašnjoj istrazi, koja se, uz ostalo, temelji na prisluškivanju telefonskih razgovora i tajnom praćenju, vrlo bitnim se ocjenjuje razgovor vođen prije mjesec dana, 11. veljače, u hotelu Union u Ljubljani, između Prnjata i trećeosumnjičenog, 59-godišnjeg Damira Družinića, trgovca iz Zagreba. Osim tog dogovora, istražitelji drže vrlo inkriminirajućim po krijumčarsku skupinu i razgovore u tom hotelu snimljene u siječnju ove godine, u kojima je sudjelovala i treća važna karika ovog narkolanca, 58-godišnji Mario Boet iz Amsterdama. Boet je imao zadaću pobrinuti se da kupljeni kokain prođe postupak carinskog pregleda dopremljenih testnih kontejnera i skrbi za učinkovitosti izbora legalnog tereta – metalnog otpada, ananasa i banana – koji je trebao služiti kao paravan u švercu kokaina.

Metalni otpad

Družinića se, kao »krajnjeg izvršitelja organizacije dopreme kontejnera«, tereti da je angažirao 50-godišnjeg Joza Lekaja iz Sesveta, kao odgovornu osobu u tvrtkama Lav trade i Adriatic trade, i 56-godišnjeg Darka Bošnjaka iz Zagreba, direktora u tvrtki Otkup metal. USKOK tvrdi da je potonja zagrebačka tvrtka, specijalizirana za posao s otpadom, platila oko 29 tisuća dolara firmi iz Paname za kupljeni metalni otpad. A 100 kilograma kokaina, skrivenog u željeznim kotačima, jest i pronađeno u kontejneru, za koji je deklaracija kazivala da je u njemu 20 tona metalnog otpada. Prostor tvrtke Otkup metal bio je i krajnja točka dopreme inkriminiranog kontejnera, što bi značilo da je, nakon što je droga otkrivena u kontejneru u riječkoj luci, on pušten dalje do Zagreba.

Za tvrtke Adriatic trade i Lav trade navodi se pak da su platile južnoameričkim tvrtkama ukupno oko 57 tisuća dolara za kupljene banane i ananas, robu što je trebala biti paravan za šverc kokaina.

Velika pošiljka droge u Rijeci otkrivena je prošle subote, 3. ožujka, no devetoricu osumnjičenih se tereti da su se udružili u zločinačko udruženje još u siječnju prošle godine, 14 mjeseci prije no što im je propao konkretan narkoposao u koji je Prnjat uložio 300 tisuća eura. Osmorica od devetorice osumnjičenih u međunarodnom narkolancu uhićeni su na području Hrvatske i Slovenije, a među njima su i sva šestorica hrvatskih državljana. Sedmorica su smještena u riječki zatvor, dok je Prnjat u Sloveniji. Prijeti im kazna do 15 godina zatvora.

Kokain zaplijenjen u Rijeci bio je skriven u hermetički zatvorenim metalnim kutijama

Sto kilograma kokaina, koji je policija prije nekoliko dana zaplijenila u riječkoj luci, bio je pakiran u hermetički zatvorenim metalnim kutijama i skriven među dvije tone metalnog otpada, a otkriven je zahvaljujući redovitom profiliranju rizika kontejnerskog prometa, objavio je MUP u subotu na konferenciji za novinare.

Međunarodna suradnja policijskih i pravosudnih tijela, od ukrcaja tereta u Panami i njegovog prijevoza do koordinirane akcije uhićenja u četiri države, trajala je više od godinu dana, a koordinirana je iz zapovjednog centra u Zagrebu.

Hrvatska policija u akciji kodnog naziva NANA surađivala s američkom agencijom DEA, Europolom i policijama iz Njemačke, Austrije, Slovenije te Nizozemske, Italije, Paname, Španjolske i Kolumbije.

Istraga je počela početkom 2017. kad su carinici u redovitom profiliranju rizika u kontejnerskom prometu zapazili nelogičnosti i mogućnost krijumčarenja droge, a rezultirala je razbijanjem kriminalne ćelije balkanskog kartela i uhićenjem pripadnika kolumbijskog kartela.

U rujnu i prosincu 2017. uhićene su četiri osobe, dok je 7. ožujka ove godine uhićeno sedam osoba, pet hrvatskih državljana, jedan španjolski, odnosno kolumbijski državljanin i jedan nizozemski.

Uhićeni su koordinirano na području Rijeke, Zagreba, Malog Lošinja, Njemačke, Nizozemske i Slovenije. Hrvatska je već putem europskih uhidbenih naloga zatražila izručenje uhićenih u drugim zemljama.

Od početka akcije ukupno je uhićeno 13 pripadnika balkanskog i kolumbijskog narkokartela, a osim sto kilograma kokaina zaplijenjeno je 140 kilograma marihuane, 55 tisuća eura i 70-ak tisuća kutija cigareta.

"Kažu da je to jedna od najzahtjevnijih akcija u povijesti hrvatske policije", rekao je načelnik Uprave kriminalističke policije Ante Gudelj.

Droga je bila skrivena u pravokutnim paketima, oblijepljenim gumenom vrpcom i dodatnim zaštitama kako bi se spriječila mogućnost detekcije. Metalni spremnici bili su hermetički zatvoreni, obloženi olovom i jutenom krpom. Način skrivanja droge pokazuje visoku razinu organiziranosti.

Dražen Rastović iz uprave kriminaliteta droga rekao da su još na početku akcije prepoznali važnost tog slučaja jer su se u dokumentaciji pojavile osobe koje su bile predmet policijskog interesa više od deset godina.

S obzirom da su pripadnici kriminalne organizacije surađivali s kriminalcima iz drugih zemalja, hrvatska policija pomoć je zatražila od drugih policija i agencija.

Ataše Ureda DEA-e u Hrvatskoj Matthew Fhilman rekao je kako poduzimaju sve da zaustave aktivnosti međunarodnih kriminalnih organizacija. Organizacija koja je razbijena u akciji NANA vrlo je složena jer se, kazao je, stalno razvija i mijenja taktiku. (Fiore VEŽNAVER, Hina)

Povezane vijesti

• Uhićeno više od 500 ljudi u europskoj akciji
• U Portugalu zaplijenjene dvije tone kokaina
• Plovanija: Priveden zbog prodaje kokaina