LIJEČNICI UPOZORAVAJU

OPREZNO U MORE I RIJEKE: Lani se u Istri utopilo 16 osoba, a devet ih je spašeno od utapanja

Ove godine spašeno je već dvoje ljudi, a lani devet osoba koje su se potapale. Uz pomoć očevidaca izvučeni su iz mora, pružena im je prva pomoć od strane laika, a hitna medicinska služba naprednim postupcima oživljavanja uspješno je zbrinula pacijente i prevezla u bolnice, kaže dr. Gordana Antić

| Autor: Jasna ORLIĆ
Ekipa hitne pomoći reanimira utopljenika (Snimio Branislav Danevski / Arhiva)

Ekipa hitne pomoći reanimira utopljenika (Snimio Branislav Danevski / Arhiva)


U Hrvatskoj godišnje smrtno strada 90 osoba zbog utapanja i to najčešće ljeti kada krene sezona kupanja. Prema podacima HGSS-a mnogi od njih stradaju u rijekama. Tako se nedavno utopio i 18-godišnji mladić u jezeru pokraj staze sedam slapova kraj Buzeta kada je zbog neopreznosti pao u vodu. To je već drugo utapanje ove godine u Istri. Prvo se dogodilo u Rovinju pokraj velikog mola.

Dvoje spašeno

Ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije dr. Gordanu Antić kaže da su ove godine bila već četiri slučaja potapanja od čega su dva sa smrtnim ishodom. Prošle se godine utopilo 16 osoba. Spašeno je devet osoba koje su se potapale, ali su uz pomoć očevidaca izvučeni, pružena im je prva pomoć od strane laika, a hitna medicinska služba naprednim postupcima oživljavanja uspješno je zbrinula pacijente i prevezla u bolnice, kaže doktorica.

Kad je riječ o uzrocima, najčešće je utapanje kod osoba starije životne dobi kod kojih se dogode krvožilne bolesti kao što su zastoj srca, srčani udar ili moždani udar dok se osoba nalazi u vodi. Kod mlađih osoba uzrok je skok na glavu te udarac glavom i gubitak svijesti. Kod djece bilo je potapanje dišnog puta pod vodu. Isto tako, konzumacija veće količine hrane ili alkoholnih pića ili opojnih sredstava neposredno prije kupanja može biti uzrok utapanju. Sadržaj hrane iz želuca zna završi tijekom plivanja u plućima, a nesretnom ishodu doprinosi smanjena razina orijentacije u prostoru. Ljudi koji ne znaju plivati, rijetko se utapaju. Oni su uglavnom oprezni, pojašnjava dr. Antić.

Presudna prva pomoć

Stoga preporuča osobama s kroničnim bolestima da najbolje odlaze na plažu u rano jutarnjim ili večernjim satima. Nikako od 10 do 17 sati. Osim toga preporuča im da idu u društvu i da su uvijek pod nadzorom dok su u vodi. Osim toga potrebno je uvijek nositi prozračnu odjeću, pokrivalo za glavu, ne jesti začinjenu hranu i ne konzumirati alkohol, već piti dovoljno vode kroz cijeli dan. Kožu valja zaštiti kožu zaštitnom kremom.

Mlađe osobe, isto tako, trebaju izbjegavati biti na suncu, minimalno od 11 do 16 sati i piti dovoljno tekućine. Opasno je skakati sa stijena na mjestima koja ne poznaju. Na moru trebaju biti u društvu i izbjegavati alkohol i energetske napitke.

Empatija onih koji su na plaži može spasiti život utopljeniku, brzom reakcijom očevidaca. Spasioci su ti koji izvlače unesrećenu osobu, jer izvlačenje može biti opasno za osobe koje ne znaju tehnike izvlačenja. Kada je utopljenik izvučen na plažu treba primjenjivati tehniku osnovnog održavanja života, koja je uvijek jednaka, poručuje, ravnateljica hitne službe u Istri.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter