cilj je bolja zaštita osiguranika
Od sljedeće godine promjene u autoosiguranjima, stižu dobre vijesti za osiguranike. Evo detalja
(Arhiva Glasa Istre)
Vlada je u petak izglasala izmjene zakona o osiguranjima u prometu koji donosi i niz izmjena oko autoosiguranja, piše Index. Ovom izmjenom zakona hrvatski nacionalni propisi usklađuju se s EU Direktivom, s ciljem bolje i obuhvatnije zaštite oštećenika.
Zakon stupa na snagu oko Nove godine
Zakon bi trebao stupiti na snagu oko Nove godine, a u njega su prvi put uvrštena i autonomna vozila, što je jedan od preduvjeta za Rimčeve robotaksije (za koje još nismo vidjeli ni prototipove). Zakonom se regulira i pravna pozicija tzv. vozila za osobni prijevoz, poput električnih bicikala i romobila.
Novi će zakon proširiti odgovornost osiguravatelja i proširiti zaštitu trećih osoba, dakle onih koji su oštećeni u nekoj nesreći i kojima se šteta naplaćuje iz obveznog osiguranja koje ima vlasnik vozila koje je skrivilo nesreću. Odgovornost osiguravatelja izmjenama zakona širi se i na parkinge i garaže na kojima dosad nije vrijedila, a osiguranje će se sada primjenjivati bez obzira na to je li motor vozila upaljen ili ne.
Promjene u korist osiguranika
Sukus novog zakona je to da bi osiguravatelji po njemu teže izbjegavali plaćanje odšteta i da bi se prijepori između osiguravatelja i oštećenika sveli na minimum, kao i eventualni posljedični skupi sudski sporovi.
No ovo će istovremeno gotovo sigurno rezultirati poskupljenjem autoosiguranja.
Lakša naplata autoosiguranja
S druge strane, procedura za one koji će si pokušavati naplatiti štetu trebala bi biti lakša, brža i poštenija u smislu toga da bi odšteta ubuduće trebala pokrivati stvarni iznos troška popravka te da autoosiguranja neće moći diktirati gdje će se vozilo popravljati. Štete bi trebali procjenjivati i serviseri, po stvarnim cijenama, a ne više samo osiguravajuća društva.
U zakonu stoji da "u postupku pred odgovornim osigurateljem oštećena osoba ima pravo priložiti nalaz i mišljenje neovisnog vještaka, a u slučaju prometne nesreće nastale upotrebom vozila i ponudu servisne radionice za popravak štete, a koje je osobno izabrala".
"Neće se moći dogoditi da osiguravatelji ne priznaju legalni račun radionica"
"Nikad se više neće moći dogoditi da osiguravatelji ne priznaju legalni račun radionica, nikad više neće moći bagatelizirati rad i platiti ga samo 100 kuna, auti više neće tako lako završavati u fušerajima. Mnogi nisu vjerovali, no pravda i europski standardi napokon se implementiraju i u hrvatsko zakonodavstvo", poručili su iz Hrvatske udruge auto struke, koja je sudjelovala u izradi novog zakona.
Kako navode, ubuduće će biti dovoljno da auto nakon nezgode odvezete u servis, jer tamo će se raditi i procjene štete.
"Ubuduće će se ravno nakon sudara oštećeno vozilo voziti u servise, a štetu će moći procjenjivati i sami serviseri te vještaci, a ne kao do sada isključivo osiguranja", kažu iz Hrvatske udruge auto struke (HUAS).
Rok za isplatu štete 15 dana
"Smanjit će se broj nagodbi i destimulirati fušeraj", dodaju te naglašavaju da će isplata, koja će biti u kraćem roku nego ranije, ići na račun serviserima koji popravljaju vozila.
Osiguravatelj je, prema novom zakonu, dužan isplatiti iznos naknade štete iz obrazložene ponude odnosno nesporni iznos naknade štete iz utemeljenog odgovora kao predujam, u roku od 15 dana od slanja obrazložene ponude osiguratelja, odnosno u maksimalnom roku od 60 dana od primitka odštetnog zahtjeva.
"Ovo je prilika da se u Hrvatskoj riješi pitanje zamjenskog vozila"
Predsjednik HUAS-a Antonio Đureta nada se da će novi zakon biti podloga za rješavanje pitanja zamjenskog vozila, koje su kao pravo kod štete koja se naplaćuje iz obveznog autoosiguranja osiguravatelji priznavali u rijetkim situacijama, i to u pravilu pravnim osobama, koje bi i putem suda morale dokazivati pravo na zamjensko vozilo s obzirom na to da im je ono neophodno za djelatnost.
"Za običnog i prosječnog vozača to pravo nije dostupno. Osiguravatelji to ne spominju na svojim web stranicama, obrascima za prijavu štete ili u službenoj dokumentaciji. Naravno, oni smatraju da isto nisu dužni nadoknaditi, a HANFA kao regulator šuti po tom pitanju iako zna kakva su prava potrošača u drugim državama članicama EU", kaže Đureta.
Dodaje kako je zamjensko vozila normalna praksa u EU, ali i u susjednoj Sloveniji.
"Pravo na zamjensko vozilo je najnormalnije pravo oštećenika-potrošača u drugim državama članicama EU. Od Slovenije, Austrije, Njemačke. U Sloveniji je također bila borba, ali je njihova regulatorna agencija zauzela jasan stav da oštećeniku pripada pravo na zamjensko vozilo", govori te dodaje da u Njemačkoj pravo na zamjensko vozilo postoji već 40 godina, a da je sada uvedena i naknada za one koji ne uzmu to vozilo, nego umjesto toga pješače ili koriste javni prijevoz.
HANFA
Što se ovog pitanja u Hrvatskoj tiče, sad je, naglašava, na potezu HANFA.
"Izmjene zakona propisuju da regulator HANFA mora donijeti Pravilnik kojim će detaljnije urediti postupanja osiguratelja kod obrade i isplate šteta. Ovo je prilika da regulator napokon riješi sve dvojbe, nejasnoće i nepravilnosti na tržištu i da se uvede red nakon niza godina nepravilnosti. Bit će to veliki i jako odgovoran posao koji mora odraditi HANFA i sigurno im neće biti lako jer postoje pritisci sa svih strana. Ovo je prilika da se jasno definira ima li oštećenik pravo na zamjensko vozilo, na naknadu za umanjenu vrijednost vozila, ali i što s totalnim štetama i druga važna pitanja. Prilika je to da regulator napravi sustav u kojem će prije svega štititi vlasnika vozila", rekao je za Index Antonio Đureta.
Dio zakona regulira robotaksije
Inače, vrlo je zanimljiv i dio zakona kojim se uređuje autoosiguranje za automatizirana vozila, odnosno robotaksije. Zakonom se uvodi pojam sigurnosnog operatera - osobe izvan automatiziranog vozila koje prati telekomunikacijskom vezom te je dužna odobriti ili odabrati alternativni vozački manevar te sigurnosnog vozača - osobe unutar automatiziranog vozila koja je odgovorna za njegov nadzor tijekom testiranja i u mogućnosti je preuzeti dinamičku kontrolu.
Prema novom zakonu, vlasnik automatiziranog vozila dužan je sklopiti ugovor o obveznom osiguranju u prometu, a to osiguranje, kako se navodi, uključuje i odgovornost sigurnosnog operatera tog vozila i sigurnosnog vozača u testnoj fazi. Vlasnik automatiziranog vozila dužan je i sklopiti ugovor o osiguranju putnika od posljedica nesretnog slučaja kada se automatizirano vozilo koristi za prijevoz putnika u javnom prometu.
Nesreća u kojoj sudjeluje automatizirano vozilo
Zakonom se propisuje i što se točno događa u slučaju nesreće u kojoj je sudjelovalo automatizirano vozilo.
"Vlasnik automatiziranog vozila je obvezan, u slučaju prometne nesreće, osobne podatke i podatke o obveznom osiguranju iz ovoga Zakona te relevantne podatke o vožnji koje bilježi automatizirano vozilo dati svim sudionicima prometne nesreće, koji na osnovi tih osiguranja imaju pravo podnositi odštetne zahtjeve, bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana od dana u kojem se prometna nesreća dogodila, a navedene podatke dužan je dati i na zahtjev odgovornog osiguratelja za potrebe rješavanja odštetnog zahtjeva, kao i na zahtjev tijela ovlaštenog za nadzor u prometu, pravosudnih tijela te drugih tijela koja vode postupak u povodu prometne nesreće za izvršenje njihovih prava i obveza iz ovoga Zakona", stoji u zakonu.
Dodaje se i da je proizvođač automatiziranog vozila dužan dostaviti podatke i informacije potrebne za rješavanje odštetnog zahtjeva, na zahtjev vlasnika tog vozila, osiguratelja, oštećene osobe, tijela ovlaštenog za nadzor u prometu, pravosudnih tijela te drugih tijela koja vode postupak u povodu prometne nesreće.
Ako je automatizirano vozilo ukradeno
Zakonom se također propisuje da, ako je šteta prouzročena ukradenim automatiziranim vozilom, oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev odgovornom osiguratelju, a propisuje se i sljedeća situacija:
"Ako je štetu prouzročio neovlašteni sigurnosni operater, neovlašteni sigurnosni vozač ili neovlašteno ili nepravilno izmijenjen softver za kontinuiranu potpunu dinamičku kontrolu automatiziranog vozila ili neovlašten ili nepravilan softver za kontinuiranu potpunu dinamičku kontrolu automatiziranog vozila, oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev odgovornom osiguratelju."
Ako u nesreći sudjeluje automatizirano vozilo, ovlaštena osoba vlasnika automatiziranog vozila i sudionici prometne nesreće dužni su razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima, stoji još u Zakonu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
