Polaganje cvijeća uz spomenik Viktoru Labincu na Vrbanovici (M. RIMANIĆ)
Članovi antifašističkih udruga iz raznih krajeva Istre okupili su se na Vrbanovici, proplanku nadaleko Kaštelira, kako bi obilježili djelovanje 25. vojno pozadinske stanice i pogibiju njenog borca Vikora Labinca.
On je boreći se na ovom terenu poginuo 24. kolovoza 1944. Na mjestu njegove pogibije uz spomen obilježje položeno je cvijeće i zapaljena je svijeća, a nakon toga pred "dvorom" održan skup na kojem su se okupljanima obratili Fabrzio Radin, obnašatelj dužnosti župana Istarske županije, Edo Jerman, predstavnik udruge antifašita Hrvatske i Istre, Marijan Filipović iz udruge branitelja Poreča, Arduino Matošević predstavnik porečkih antifašista i kao domaćin ovog susreta Marko Ferenac, načelnik Općine Vižinada.
Na Vrbanovici se već desetljećima, posljednje nedjelje u kolovozu okupljaju antifašisti prisjećajući se 25. vojno pozadinske stanice koja je djelovala u 58 sela na području Tara, Kaštelira i Vižinade, a na ovom je prostoru 24. kolovoza 1944 vodila najžešću bitku s neprijateljem u kojoj je poginuo njen prvi borac Vikor Labinac. Stanica je na ovom prostoru djelovala do 28. travnja 1945. kada su njeni borci istovremeno ušli u Tar, Kaštelir i Vižinadu i na taj način okončali okupaciju.
- S ponosom se sjećamo djelovanja 25. stanice koje je dala izniman doprinos Narodnooslobodilačkoj borbi, a ti su događaji odredili naš put, našu prošlost i našu sadašnjost, rekao je Radin okupljenima, odajući počast i zahvalnost svima koji su dali svoj doprinos i živote za temeljen vrijednosti našeg identiteta, a to su: antifašizam, sloboda i jednakost, nacionalna i socijalna emancipacija, rodna ravnopravnost, poštivanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, višejezičnost i multikulturalnost. To su vrijednosti koje se mogu sintetizirati u jednu riječ, a to je suživot convivenza. Zahvaljujući tomu danas imao Istru kakvu su borci NOP-a htjeli imati. Antifašističku, višejezičnu, multikulturalnu i otvorenu prema svima koji žele raditi i doprinositi blagostanju našeg zavičaja. Nažalost, dodao je Radin često se zaboravljaju vrijednosti ljudskog rada, solidarnosti i socijalne pravde, ali ne smiju se zapostaviti u svijetu u kojem vladaju pohlepa i grabežljivost, u kojem vladaju lihvari i špekulanti. Osvrnuvši se kako se zahvaljujući takvima u njegovom rodnom gradu raspada stoljetna tradicija brodogradnje. Zato treba nastaviti zagovarati vrijednosti antifašizma i demokracije kao bi ih se za nadolazeća pokoljenja sačuvalo od onih koji ih blate.
Na blaćenje vrijednosti i tekovina antifašizma osvrnuli su i ostali govornici. Tako je Arduino Matošević istako kako u Kumrovcu na obilježavanju rođendana Josipa Broza Tita nije bilo dopušteno isticanje antifašističkih simbola, ali se zato bez ikakvih sankcija u Zagrebu i Splitu mogu nositi crne uniforme i pozdravljati ustaškim pozdravom. To, nažalost, pokazuje pravo lice hrvatske vlasti koja se antifašizmom kiti samo za vanjsku upotrebu, kako bi se dodvorila zemljama koja istinski njeguj antifašizam. Nažalost, često se manipulira s braniteljskom populacijom rekao je Marijan Filipović, naglasivši kao su branitelji, pa tako i oni iz Istre u Domovinskom ratu obranili avnojevsku Hrvatsku, koja je početkom 1990-tih bila izložena velikosrpskoj agresiji. Edo Jerman također je ukazao na omalovažavanje tekovina antifašizma i djela Josipa Broza Tita bez kojeg, kao ni njegovih partizana, Istra danas zasigurno ne bi bila djelom Republike Hrvatske. Zato, smatra Marko Ferenac, domaćin okupljanja na Vrbanovici, ne smije se zaboraviti na ljude i velikane koji su boreći se za svoje ideale dali svoj doprinos vrednotama koje danas živimo i predstavljaju putokaz našoj budućnosti. Istra danas živi antifašizam i nitko joj to neće oduzeti. Nažalost, često se vrijednosti antifašizma žele diskreditirati od pojedinaca koji dovode u pitanje građanska prava u ovoj zemlji i opijeni kapitalizmom zaboravljaju na ljudske vrijednosti.
- Ratovi su završili i nema potrebe konstanto preispitivati tko je bio pobjednik. a tko gubitnik, tko agresor, a tko žrtva. Dovoljno je samo prisjetiti se. Međutim užasava neprincipijelno, revizionističko i iredentističko nasilje na povijesnim istinama, kojim se pokušavaju izbrisati zasluge boraca, a krivnje za ratna stradanja pripisati Titovim partizanima, rekao je Ferenac, dodajući kako je EU stvorena na antifašističkim tekovinama koje bi trebale dijeliti sve njene članice. Nažalost, u nekima to nije slučaj jer se toleriranjem ili veličanjem ustaškog pozdrava zapravo želi revidirati povijest što narušava ugled i socijalni napredak i zato se treba boriti za ideale za koje su se i naši stari borili, zaključio je Ferenac.
U zabavnom dijelu programa sudjelovala je Limena glazba Zajednice Talijana iz Vižinade i Minicantanti, a nakon zajedničkog objeda druženje ja nastavljeno uz turnir u briškuli i trešeti te gađanju glinenih golubova.